Sintaktičke funkcije dugih i kratkih pridjeva u ruskom jeziku
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.683Ključne riječi:
duži i kraći (određeni i neodređeni) oblici pridjeva u ruskom jeziku, predikativna funkcija, atributivno-predikativna funkcijaSažetak
Mnogobrojni opisni pridjevi u ruskom jeziku imaju dva oblika: dugi (određeni) i kratki (neodređeni). Dugi oblik - novi, nova, novo; kratki oblik - nov, nova, novo. Kratki pridjevi razlikuju se od dugih pridjeva po morfološkim osobinama (ne sklanjaju se, već samo imaju rod i broj) i sintaktičkim funkcijama (ne upotrebljavaju se u funkciji atributa). Dugi oblici nazivaju se atributivnima, a kratki predikativnima. Kratki oblici u rečenici imaju funkciju predikata. Dugi su pridjevski oblici u funkciji atributa i predikata. Kratki su oblici u pravilu svojstveni književnom jeziku. Međutim, postoje slučajevi kad je upotreba kratkoga oblika pridjeva u funkciji predikata obvezna u svim stilovima jezika, naprimjer: kratki pridjev izražava stanje u određenom trenutku ili u određenim uvjetima (Danas je ona bolesna.). Kratki pridjevski oblik u predikatu se upotrebljava uz objekt kojim se ograničava ili precizira značenje (Kći je slična ocu.). S kratkim pridjevima upotrebljavaju se zamjenički prilozi kako; tako, ovako (Kako je ona lijepa! Zimska noć je tako duga.) Navest ćemo i nekoliko primjera koji dokazuju da su se kratki pridjevi ranije koristili kao atributi: средь бела дня, по белу свету, на босу ногу.Preuzimanja
Reference
О. И. Г л а з у н о в а, 2007: Грамматика русского языка в упражнениях и
комментариях. Морфология, Санкт-Петербург, Златоуст.
Ф. К. Г у ж в а, 1979: Современный русский литературный язык, часть 2, Киев, Вища
школа.
Matija D a u t o v i ć, 2007: Hrvatsko-ruski rječnik, Zagreb, Školska knjiga.
Краткая русская грамматика, Москва, Российская Академия наук. Институт
русского языка им. В. В. Виноградова, 2002.
Radmilo M a r o j e v i ć, 1983: Gramatika ruskog jezika, Beograd, Zavod za
udžbenike i nastavna sredstva.
Vera N i k o l i ć, 1969: Gramatika ruskog jezika. Fonetika i morfologija, Beograd,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
С. И. О ж е г о в, 2003: Словарь русского языка, Москва, ОНИКС 21 век: Мир и
Образование.
Radoslav F. P o l j a n e c, S. M. M a d a t o v a – P o l j a n e c, 2002: Ruskohrvatski
rječnik, Zagreb, Školska knjiga.
И. М. П у л ь к и н а, Е. Б. З а х а в а - Н е к р а с о в а, 1968: Учебник русского языка,
Москва, Высшая школа.
Русская грамматика I., Москва, АН СССР Наука, 1980.
