Poetics and Philosophy of Creation in the Works of Stefan Mitrov Ljubiša
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4803Keywords:
aesthetics, art, philosophy, poetics, Stefan Mitrov LjubišaAbstract
The multifaceted literary work of Stefan Mitrov Ljubiša, with its complex structure, universality of themes, intricacy of form, and semantic depth of language, continues to raise essential questions about humanity and the world, inviting diverse interpretations. This is precisely one of the reasons for Ljubiša’s enduring relevance in the past, present, and also the future. In this paper, we examine, on the one hand, Ljubiša’s reflections on art and the philosophy of creation, and, on the other, by the principles of phenomenological aesthetics, we interpret the literary text as a complex creation wherein the most profound questions about the meaning of human existence are rooted in its layers. Ljubiša seeks to address fundamental anthropological questions through literary language, turning his works into a grand narrative about humanity. Over the course of his fifty-six-year life and career, Ljubiša left behind a significant body of work, and his literary development right up until the 1870s followed a series of fluctuations, in both the intensity and quality of his literary output, which arose as a consequence of his maturing as a writer who had long sought the right mode of expression and subject matter for his creative and eruptive temperament. By paving the way for new directions in literary development, Stefan Mitrov Ljubiša emerges as a writer of distinct artistic self-awareness, who truly believes in the mission of literary art as a repository of national energy. Through the vernacular character of the language in which he wrote, as well as its poetic nature, his work powerfully demonstrated the vitality and dynamism of expression of his literary language. Ljubiša’s language workshop conceals not only some important insights into philosophical existence, but also insights into the philosophy of creation. In line with the demands of ethics, aesthetics, and poetics, as well as of the fundamental ideas of the epoch in which he wrote, Ljubiša advocated for the fact that the general and the individual, the past and the present, the textual and the extratextual content of a literary work are interwoven by cause and effect.
Downloads
References
Bahtin, Mihail. 1980. „Problem govornih žanrova”. Treći program Radio Beograda 47: 233–270.
Berčić, Boran. 2012. Filozofija. Zagreb: Ibis Grafika.
Biti, Vladimir. 1987. Interes pripovjednog teksta. Zagreb: Liber.
Giljen, Klaudij [Guillén, Claudio]. 1980. Književnost kao sistem. Beograd: Nolit.
Iser, Wolfgang. 2003. „Proces čitanja – jedan fenomenološki pristup”. Nova čitanja: poststrukturalistička čitanka. Ur. Zdenko Lešić. Buybook: Sarajevo: 141–158.
Ivanović, V. Radomir. 2005. „Ključar od jezika”. U: Radomir V. Ivanović. Stilski efekti Stefana Mitrova Ljubiše. Novi Sad: ITP „Zmaj”: 234–247.
Ivanović, V. Radomir. 2000. Samopisi i kazalice Stefana Mitrova Ljubiše. Novi Sad: Zmaj.
Ivanović, V. Radomir. 2018. Kazalice Stefana Mitrova Ljubiše. Podgorica: CANU.
Ivanović, Radomir. 2022. „Epistolografija kao hibridna forma u djelu S. M. Ljubiše”. Riječ 19: 11–27.
Lamarque, Peter. 1996. Fictional Points of View. Cornell University Press: Ithaca.
Ljubiša, M. Stefan. 1845. „Obštestvo Paštrovsko u okružіju Kotorskom”. Srpsko-dalmatinski magazin 10: 117–135.
Ljubiša, M. Stefan. 1852. „Sĕni Petra Petrovića Njegoša II. Vladike Crnogorskog i spisatelja slavenskog”. Arhiv za povĕstnicu jugoslovensku 2: 209–211.
Ljubiša, M. Stefan. 1862. „Črte narodnosti”. Il Nacionale. Prilog k Narodnom listu 9 (26. IX 1862): 9.
Ljubiša, M. Stefan. 1866. Boj na Visu. Spjevao St. Lj. Zagreb: Brzotisk Ante Jakica.
Ljubiša, M. Stefan. 1868. „Čitaocem” (Predgovor). Gorski vijenac. Historički događaj pri svršetku sedamnaestog vijeka. Sačinio Petar Petrović Njeguš, vladika crnogorski. Prenio s ćirilice na latinicu S. Ljubiša. Zadar.
Ljubiša, M. Stefan. 1873. „Govor na otvaranju Sabora 1873. godine”. Izviešća brzopisna i analitična XII zasjedanja Zemaljskoga sabora dalmatinskoga, Zadar: 3.
Ljubiša, M. Stefan. 1875. Pripovijesti crnogorske i primorske. Skupio, složio i pregledao Sćepan Mitrov Ljubiša. Dubrovnik: Tiskarna Dragutina Pretnera.
Ljubiša, M. Stefan. 1878a. Pričanja Vuka Dojčevića. Skupio i složio Stjepan Mitrov Ljubiša. Beč: Uredništvo Srpske zore, Štamparija V. Hajnriha.
Ljubiša, M. Stefan. 1878b. Životopis. Beč: Srpska zora, Štamparija V. Hajnriha.
Kalezić, Vasilije. 1976. „Ljubiša i naša kritika”. Stefan Mitrov Ljubiša knj. 1. Ur. Janko Đonović. Titograd: CANU: 25–43.
Nikčević, Milorad. 2014. „Radoslav Rotković − klasik o klasiku Stefanu Mitrovu Ljubiši na osnovu najnovijih Studija o Ljubiši”. Radoslav Rotković, Život i djelo.
Ur. Aleksandar Radoman, Adnan Čirgić i Nikola Popović. Cetinje: Fakultet za crnogorski jezik i književnost: 235–263.
Nikčević, Milorad. 2019. Književno-kulturne veze na rubovima Mediterana. Crnogorske i hrvatske književnokulturne interferencije. Osijek – Podgorica: Hrvatskocrnogorsko društvo prijateljstva „Croatica – Montenegrina” RH.
Pejović, Božidar. 1977. Književno djelo Stefana Mitrova Ljubiše. Sarajevo: Svjetlost.
Radojević, Danilo. 1976. „Osnovni etički problem u djelu S. M. Ljubiše”. U: Stefan Mitrov Ljubiša knj. 1. Ur. Janko Đonović. CANU: Titograd: 181–187.
Racković, Nikola. 1994. Filozofska misao u Crnoj Gori. Cetinje: Centralna narodna biblioteka Crne Gore „Đurđe Crnojević”.
Riker, Pol [Ricoeur, Paul]. 1993. Vreme i priča. Prevele s francuskog Slavica Miletić (prvi dio) i Ana Moralić (drugi dio). Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
Rotković, Radoslav. 1982. Tragajući za Ljubišom. Titograd: Pobjeda.
Sirovatka, Oldrih. 1987. „O morfologiji predanja i njegovom katalogiziranju”. Polja 340: 231–233.
Stipčević, Nikša. 1975. „Ljubišina pisma Vaclavu Zeleniju”. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik 23(2): 259–273.
Stanzel, Franz Karl. 1984. Theory of Narrative. Тranslated by Charlotte Goedsche, with a preface by Paul Hernadi. Cambridge: Cambridge University Press.
Shusterman, Richard. 2010. „Philosophy as Literature and More than Literature”. A Companion to the Philosophy of Literature. Ur. G. L. Hagberg i W. Jost. London: Wiley-Blackwell.
Štancl, Franc Karl [Stanzel, Franz Karl]. 1987. Tipične forme romana. Novi Sad: Književna Zajednica Novog Sada.
Tepavčević, Miodarka. 2008. „O leksičko-semantičkoj slojevitosti jezika Stefana Mitrova Ljubiše”. Sedmi lingvistički skup Boškovićevi dani: Leksikografija i leksikologija. Podgorica 23. – 24. V. 2008. Ur. Branislav Ostojić. Podgorica: CANU: 341–361.
Tepavčević, Miodarka. 2010. Jezik Stefana Mitrova Ljubiše. Podgorica: CANU.
Tepavčević, Miodarka. 2011. „Primjena Vukove jezičke norme u jeziku Stefana Mitrova Ljubiše”. Naučni sastanak slavista u Vukove dane: Dva veka savremenog srpskog jezika. Ur. Dragana Mršević-Radović. Beograd: Međunarodno slavistički centar 40(1): 207–221.
Tepavčević, Miodarka. 2016. „Uticaj Njegoša i Vuka na stvaralaštvo Stefana Mitrova Ljubiše”. Deveti lingvistički naučni skup Boškovićevi dani: Vuk Stefanović Karadžić i Petar II Petrović Njegoš (reforma jezika, standardizacija i gramatički sistem Vukova modela književnog jezika). Podgorica 26. V. 2016. Ur. Branislav Ostojić. Podgorica: CANU: 133–147.
Tepavčević, Miodarka. 2017a. „Stefan Mitrov Ljubiša i Crna Gora – povijesno-kulturne veze”. Annales, Anali za istrske in mediteranske študije 27(1): 41–53.
Tepavčević, Miodarka. 2017b. „Doprinos Stefana Mitrova Ljubiše crnogorskom književno-kulturnom razvoju u drugoj polovini XIX vijeka”. Književnost i jezik u funkciji promovisanja univerzalnih vrijednosti i identitetskih komponenti crnogorskog društva. Ur. Dragan Bogojević. Nikšić: Filološki fakultet: 43–58.
Tepavčević, Miodarka. 2019. „Tvoračka samosvijest Stefana Mitrova Ljubiše (tragom umjetnosti riječi)”. Književno djelo Stefana Mitrova Ljubiše u svom vremenu i danas (1878–2018). Podgorica, 8. – 9. XI. 2018. Ur. Radomir V. Ivanović. Podgorica: CANU: 357–377.
Tepavčević, Miodarka. 2022. „Značaj i uloga Stefana Mitrova Ljubiše u crnogorskom književnoistorijskom razvoju: povodom dvjestote godišnjice rođenja (izviriječ Stefana Mitrova Ljubiše)”. Riječ 19: 41–60.
Tepavčević, Miodarka i Ivan Tepavčević. 2022. „Život i djelo Stefana Mitrova Ljubiše u austrijskoj Dalmaciji od 1822. do 1878.”. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 64 (2022): 173–210.
Ulig, Klaus. 1982. Teorija književne istorije. Službeni glasnik: Beograd.
Vidmar, Iris. 2013. „Filozofija i književnost o svijetu i čovjeku”. Prolegomena 12 (2): 285–313.
Vilovski, T. Stefanović. 1908. Stjepan Mitrov Ljubiša, Utisci i uspomene. Kotor: Bokeška štamparija.
Vuković, Novo. 1980. Pripovijedanje kao opsesija (Studija o Ljubišinom djelu „Pričanja Vuka Dojčevića”). Cetinje: Obod.
Vuković, Novo. 1985. Pripovijetke Stefana Mitrova Ljubiše. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Vuković, Novo. 2002. Visovi. Beograd: Beogradska knjiga.
Ženet, Žerar [Genette, Gérard]. 1985. Figure. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.


