Smrt u hrvatskoj frazeologiji
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.679Keywords:
eufemizam, frazem, koncept, pozadinska slika, smrtAbstract
Nastanak je ovoga priloga motivirala činjenica da nema radova koji se odnose na konceptualnu analizu smrti u frazeologiji hrvatskoga jezika. U radu se analiziraju frazemi hrvatskoga jezika koji su svojim značenjem i/ili sastavnicama vezani za pojam smrti. Smrt je jedna od pojava koje se ljudi pomalo pribojavaju i ne vole o njoj govoriti ni razmišljati. Stoga u jeziku postoje mnogi izrazi kojima se na eufemiziran način govori o smrti, a jedni od takvih izraza su frazemi.Analizirani se frazemi u radu svrstavaju u dvije veće skupine, a to su: frazemi koji su svojim značenjem vezani za koncept smrti; frazemi koji sadrže sastavnice iz semantičkoga polja smrti, ali im značenje nije vezano za koncept smrti. Unutar prve skupine frazema razlikuju se: frazemi povezani sa značenjem biti blizu smrti; frazemi okupljeni oko koncepta način i razlog smrti; frazemi sa značenjem umrijeti, preminuti; frazemi značenjem povezani s trenucima i događajima nakon čije smrti. Svaka se od navedenih skupina dijeli na podskupine frazema s obzirom na specifičnost značenja ili sastavnice koje se javljaju. Frazemi čije su sastavnice iz semantičkoga polja smrti, ali im značenje nije vezano uz taj koncept dijele se u skupine s obzirom na to o kojoj je sastavnici riječ. Polazeći od pretpostavke da je shvaćanje smrti kao dijela života i svega vezano uz nju kulturološki i religijski uvjetovano pokušavase objasniti motiviranost značenja prikupljenih frazema kao i njihova pozadinska slika te povijesno podrijetlo. Daje se osvrt i na stilističko-ekspresivna i konotativna obilježja pojedinih frazema. Provedena analiza pokazala je da frazemi koji su svojim značenjem i/ili sastavnicama vezani za pojam smrti čine vrlo bogat dio frazeologije hrvatskoga jezika. Također je potvrđena pretpostavka da se o smrti najčešće govori eufemiziranim izrazima koji su posljedica kulturnih osobitosti pojedinoga naroda kao i religijskoga uvjerenja.Downloads
References
Željka F i n k - A r s o v s k i, Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, FF
press, Zagreb, 2002.
Branko K u n a, "Identifikacija eufemizama i njihova tvorba u hrvatskom jeziku",
Fluminensia, god. 19, br. 1, 2007, str. 95-113.
Larisa L u p a č o v a, "Frazeološki vezano značenje kao činilac frazema", Jezik,
god. 35, br. 5, 1988, str. 136-142
Antica M e n a c, Hrvatska frazeologija, Knjigra, Zagreb, 2007.
Bogdan M e s i n g e r, "Hrvatska frazeologija kao kulturno-antropološki fenomen",
Riječ, 3, 1997, str. 59-70.
Anja N i k o l i ć - H o y t, "Struktura semantičkoga polja: odnosi značenja i registri",
u: Semantika prirodnog jezika i metajezik semantike (zbornik HDPL-a), 2005, str.
-534.
Marija T u r k, "Naznake o podrijetlu frazema", Fluminensia, god. 6, br. 1-2, 1994,
str. 37-47.
Marija T u r k, Sanja B o g o v i ć, "O nekim semantičkim odnosima u frazeologiji",
u: Zbornik VI. Međunarodni slavistički dani, Knjiga 3/1, Sambotel–Pečuh, 1998,
str. 203-211.
Nada V a j s, Milena Ž i c F u c h s, "Definicija i frazem u jednojezičnom rječniku",
Filologija, 30–31, 1998, str. 363-368.
Izvori
VA : Vladimir A n i ć, Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 2006.
HE: Hrvatska enciklopedija, sv. 4, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb,
sv. 10, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2008.
FR: Alois H a l d e r, Filozofijski rječnik, Naklada Juričić, Zagreb, 2002.
Josip M a t e š i ć, Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Školska knjiga,
Zagreb, 1982.
Antica M e n a c – Željka F i n k - A r s o v s k i – Radomir V e n t u r i n, Hrvatski
frazeološki rječnik, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.
RHJ: Rječnik hrvatskoga jezika (ur. J. Šonje), Školska knjiga – Leksikografski zavod
Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.
RS: Ljiljana Š a r i ć, Wiebke W i t t s c h e n, Rječnik sinonima hrvatskoga jezika,
Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2008.
Vojtech Z a m a r o v s k y, Bogovi i junaci antičkih mitova: leksikon grčke i rimske
mitologije, ArTresor, Zagreb, 2004.
