Prilog poznavanju fizičkooceanografskih svojstava mora u području Južni Kornati - Otok Žirje
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.144Sažetak
U znanstvenoj literaturi poznate su dvije inačice pomorske karte Jadrana nizozemskogpomorca i polarnog istraživača Willema Barentsa. Prva, u ovom radu označena sa K-1, izrađena je i tiskana u Amsterdamu 1595. Njezinana prvotna namjena bila je praktična, vezana za navigaciju. Suprotno, K-2, koja se datira u 1595. (1637.-1662.) upotrebljavala se kao geostrateški zemljovid Jadrana i južnih dijelova Europe. Naime, zbog turskih prodora od 16. stoljeća, zbile su se bitne vojne i političke promjene na sjevernim obalama Jadranskog mora, posebice u zaobalju. Upravo je ovaj zemljovid nedostajao u "Atlasima" Jana (Johanna, Ioannesa) Janssoniusa (1588.-1664.) koji su bili tiskani nekoliko puta, također u Amsterdamu, ali u razdoblju 1637.-1664. Barentsova K-1, čijom je tiskarskom pločom Janssonius raspolagao, tu je zadaću mogla ispuniti. Zato Janssonius na njoj čini tek najnužnije izmjene u skladu s likovnim standardima kartografije prve pol. 17. st., te je takvu i tiska. Time K-2 gubi prvotnu praktično-plovidbenu funkciju, te poprima značajke karte s bitnim geostrategijskim elementima u značenju. Tim temeljnim pitanjima K-1 i K-2 bavi se ovaj članak. * Napomena: Ovaj je članak dopunjeni i prevedeni članak "Neke naznake uz splitski primjerak Barentsove karte Jadrana", Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, RPZ, 34(21), 1995., 185-198.
Reference
ANČIĆ, M. (1988): Bihaćki kraj od 1262. do početka 15. st., Glasnik Arhiva i Društva arhivskih
radnika Bosne i Hercegovine, Vol. 25, Sarajevo.
BEAUTEMPS-BEAUPRE, C. F. (1849) Rapports sur les rades, ports et mouillages de la cote
orientale du golfe de Venise. Visités en 1806, 1808 et 1809, par ordre de 1’empereur, in: Annales
hydrographiques, Paris.
BOSNJAK, R. (1972): Barentsovo more, in: Pomorska enciklopedija, Vol. 1, Zagreb.
BRALIC, I. (1975): Velebit. Prilozi poznavanju i vrednovanju planine, Senjski zbornik, 6, Senj.
BUDAK, N. (1989): Uloga bihaćke komune u obrani granice, Historijski zbornik, Vol. 42, Zagreb.
COTTER, C. H. (1968): A History of Nautical Astronomy, London – Sydney – Toronto.
DUJMOVIĆ, F. (1962): Urbanistički razvoj šibenske luke, Pomorski zbornik, Vol. II, Zagreb.
FRANUŠIĆ, B. (1994): Povijest navigacije u Hrvata, Dubrovnik.
GAŠPAROVIĆ, R. (1974): Mercator G., “Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatia parte” iz 1598. godine, in: Zbornik IX. Kongresa geografa Jugoslavije, Sarajevo.
GAY, F. (1989): Le construzioni navali nell’Arsenale di Venezia, Edizione speciale di Rivista Marittima, Roma.
GESTRIN, F. (1975): Gospodarstvo in družba zahodnojugoslovanskih dežel od 15. do srede 17. stoletja, Zgodovinski časopis, Vol. 29, No. 1-2, Ljubljana.
HEKMAN, I. (1990): Povijest pomorske navigacije, Rijeka.
HEWSON, J. B. (1951): A History of the Practice of Navigation, Glasgow.
KATIĆ, L. (1962): Veze primorske Dalmacije kroz kliški prolaz od prethistorije do pada Venecije, Starine, Vol. 51, Zagreb.
KEČKEMET, D. (1962): Urbanistički razvoj splitske luke, Pomorski zbornik, Vol. II Zagreb.
KEČKEMET, D. (1975): Prilozi opisu i povijesti splitskog lazareta, Pomorski zb., Vol. 13, Zadar.
KEUNIG, J. (1947): The History of an Atlas - Mercator-Hondius, Imago Mundi, Vol. 4, Stuttgart.
KEUNIG, J. (1951): The Novus Atlas of Johannes Janssonius, Imago Mundi, Vol. 8, Stuttgart.
KOJIĆ, B. (1967): Značenje Jadranskog mora kao svjetskog plovnog puta, Pom.i zb., Vol.5, Zadar.
KOS, L. (1975): Pravno-ekonomsko značenje mora u Velebitskom kanalu, Senj. zb., Vol. 6, Senj.
KOS, L., (1964): Razvoj Senja kao slobodne luke, Naše more, No. 5, Dubrovnik.
KOS, L. (1966): Sava kao plovni put, Naše more, No. 1-2, Dubrovnik.
KOZLIČIĆ, M. - Lozić, V. (1994): Starije zemljopisne karte u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Split.
KOZLIČIĆ, M. (1993): Hrvatsko brodovlje/Croatian Shipping/Le navi croate, Split – Zagreb.
KOZLIČIĆ, M. (1995a): Monumenta cartographica maris Adriatici Croatici. Kartografski
spomenici hrvatskog Jadrana. (Izbor karata, planova i veduta do kraja l7. st.), Zagreb.
KOZLIČIĆ, M. (1995b): Risultati delle ricerche sull’Istria del 1806 del Beautemps-Beaupré.
(Contributo alla storia della marineria e della cartografia della costa occidentale dell’Istria), Atti del Centro di ricerche storiche, Vol. 25, Trieste - Rovinj.
KOZLIČIĆ, M. (1995c): Beautemps-Beaupré o Jadranu 1806. godine, Pom. zb., Vol. 33, Rijeka.
KOZLIČIĆ, M. (1996): Povijesni razvoj kartografiranja hrvatskih zemalja, Glasnik Društva bibliotekara Split, Vol. 4, Split, 1996.
KOZLIČIĆ, M. (1997a): Plovidba Jadranom 14.-16. stoljeća u putničkim izvješćima, Radovi Filozofskog fakulteta, Vol. 35 (22), Zadar.
KOZLIČIĆ, M. (1997b): Istočni Jadran u Atlasu V. M. Coronellija, Glasnik Društva bibliotekara Split, Vol. 5, Split.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1979): Le raffigurazioni della penisola Istriana negli Atlanti cinquecenteschi dell’Ortelio, de Jode e Mercatore, Atti del Centro di ricerche storiche, Vol. 9, Trieste–Rovinj.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1980): Descriptio Histriae. La penisola istriana in alcuni momenti significativi della sua tradizione cartografica sino a tutto il secolo XVIII. Per una corologia storica, Trieste, 1980.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1986): Pietro Coppo. Le “Tabule”, Vol. I-II, Trieste, 1986.
LAGO, L. - Rossit, C., 1988, Theatrum Fori Iulii. La Patria del Friuli ed i territori finitimi nella cartografia antica sino a tutto il secolo XVIII, Trieste.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1990): Descriptio Histriae. Le raffigurazioni cartografiche della penisola istriana e dei territori contermini, Trieste.
LAGO, L. (1989): Theatrum Adriae. Dalle Alpi all’ Adriatico nella cartografia del passato (secoli X-XVIII), Trieste.
LAGO, L. (1992): Imago Mundi et ltaliae. La versione del mondo e la scoperta dell’Italia nella cartografia antica (secoli X-XVI), Vol. I-II, Trieste.
LANDSTRÖM, B. (1962): La nave, Milano.
LANE, F. C. (1977): Venice. A Maritime Republic, Baltimore.
LUETIĆ, J. (1956): Najslabije razdoblje dubrovačkog pomorstva (1700.-1734.), Naše more, No3, Dubrovnik.
LUETIĆ, J. (1962): Povijest pomorstva Dubrovačke Republike. Sažeti pregled, Pomorski zbornik, Vol. II, Zagreb.
MAJIĆ, Č. (1972): Barents, in: Pomorska enciklopedija, Vol. 1, Zagreb.
MARIENI, G. (1830): Portolano del Mare Adriatico, Milano.
MARKOVIĆ, M. (1993): Descriptio Croatiae, Zagreb.
MITIĆ, I. (1988): Dubrovačka Republika u međunarodnoj zajednici, Zagreb.
MORPURGO, V. (1962): Danijel Rodrigez i osnivanje splitske skele u XVI. stoljeću, Starine, Vol. 52, Zagreb.
NORDENSKIÖLD, A. E. (1889): Facsimile - Atlas to the Early History of the Cartography with
Reproductions of the Most Important Maps Printed in the XV and XVI Centuries, Stockholm.
NORDENSKIÖLD, A. E. (1897): Periplus. An Essay on the Early History of Charts and Sailing- Directions, Stockholm.
NOVAK, G. (1970): Dubrovački potres 1667. i Mletci, Anali Zavoda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Vol. 12, Dubrovnik.
NOVAK, G. (1976): Šibenik u razdoblju mletačke vladavine, in: Šibenik. Spomen zbornik o 900. obljetnici, Šibenik.
PANDŽIĆ, A. (1987): Stare karte i atlasi Povijesnog muzeja Hrvatske, Zagreb.
PANDŽIĆ, A. (1988): Pet stoljeća zemljopisnih karata Hrvatske, Zagreb.
PANDŽIĆ, A. (1993): Granice Hrvatske na zemljovidima od 12. do 20. stoljeća, Zagreb.
PEDERIN, I. (1990): Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409-1797), Dubrovnik.
PERIČIĆ, Š. (1979): Obrovac kao trgovište, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, Vol. 26, Zadar.
RODIĆ, D. (1956): Naša kraška reka Una, Nauka i društvo, Vol. 9, No. 5, Beograd.
ROGIĆ, V. (1954): Senj - historijska važnost i suvremeno mrtvilo jedne naše luke, Pomorstvo, No. 3, Rijeka.
SAMBRAILO, B. (1966): Izlaz Bosne na Jadran (Klek - Sutorina), Pom. zbornik, Vol. 4, Zadar.
Segelhandbuch = Segelhandbuch der Adria, Pula.
SMIČIKLAS, T. (1907): Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Sclavoniae, 5, Zagreb.
STAJIĆ, D. (1990): l30 godina hidrografske službe na istočnoj obali Jadranskog mora, Split.
STRAŽIČIĆ, N. (1986): Mediteran. Prirodno-geografski i pomorsko-ekonomski aspekt, Pomorski zbornik, Vol. 24, Rijeka.
ŠKAPUR, H. (1962): Riječni saobraćaj na donjem toku Sane i Une, Zbornik krajiških muzeja, Vol.
, Banja Luka.
ŠKAPUR, H. (1964), Komunikacije Bosanske krajine XIX. vijeka, Zbornik krajiških muzeja, Vol. 2, Banja Luka.
TOŠIĆ, D. (1982): Donji tok Neretve u srednjem vijeku s posebnim osvrtom na trg Drijeva, Hercegovina, Vol. 2, Mostar.
TRALJIĆ, S. (1973): Tursko-mletačke granice u Dalmaciji u XVI. i XVII. stoljeću, Radovi IJAZU u Zadru, Vol. 20, Zadar .
VERONESE, B. (1986): La navigazione nei secoli XV e XVI. Esplorazioni, strumenti e carte nautiche, Rivista Marittima, No. 1, Roma.
VERONESE, B. (1987), La navigazione dal secolo decimosesto al secolo decimonono, Rivista Marittima, No. 4, Roma, 1987.
Preuzimanja
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autori se trebaju potruditi napisati u potpunosti izvorni rad, a ako su koristili rad i/ili riječi drugih, precizno prenijeti citiranja ili navođenja. Plagijati u svim oblicima predstavljaju neetičko izdavačko ponašanje koje nije prihvatljivo. Plagijati se pojavljuju u mnogo oblika, od “podvaljivanja” tuđih radova kao autorovih vlastitih, prepisivanja ili parafraziranja bitnih dijelova tuđih radova (bez navođenja izvornih autora) do prisvajanja rezultata tuđih istraživanja. Autori se obvezuju ishoditi dozvolu od nositelja autorskih prava za objavljivanje ilustracija, fotografija, tablica i sličnih materijala zaštićenih zakonima o autorskim pravima. Materijale zaštićene autorskim pravima dopušteno je reproducirati jedino uz odgovarajuće dopuštenje i zahvalu.
