"Tabvla Sinvs Venetici" W. Barentsa i njeno povijesno zemljopisno značenje
DOI:
https://doi.org/10.15291/geoadria.144Abstract
U znanstvenoj literaturi poznate su dvije inačice pomorske karte Jadrana nizozemskogpomorca i polarnog istraživača Willema Barentsa. Prva, u ovom radu označena sa K-1, izrađena je i tiskana u Amsterdamu 1595. Njezinana prvotna namjena bila je praktična, vezana za navigaciju. Suprotno, K-2, koja se datira u 1595. (1637.-1662.) upotrebljavala se kao geostrateški zemljovid Jadrana i južnih dijelova Europe. Naime, zbog turskih prodora od 16. stoljeća, zbile su se bitne vojne i političke promjene na sjevernim obalama Jadranskog mora, posebice u zaobalju. Upravo je ovaj zemljovid nedostajao u "Atlasima" Jana (Johanna, Ioannesa) Janssoniusa (1588.-1664.) koji su bili tiskani nekoliko puta, također u Amsterdamu, ali u razdoblju 1637.-1664. Barentsova K-1, čijom je tiskarskom pločom Janssonius raspolagao, tu je zadaću mogla ispuniti. Zato Janssonius na njoj čini tek najnužnije izmjene u skladu s likovnim standardima kartografije prve pol. 17. st., te jetakvu i tiska. Time K-2 gubi prvotnu praktično-plovidbenu funkciju, te poprima značajke karte s bitnim geostrategijskim elementima u značenju. Tim temeljnim pitanjima K-1 i K-2 bavi se ovaj članak. * Napomena: Ovaj je članak dopunjeni i prevedeni članak "Neke naznake uz splitski primjerak Barentsove karte Jadrana", Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, RPZ, 34(21), 1995., 185-198.
References
ANČIĆ, M. (1988): Bihaćki kraj od 1262. do početka 15. st., Glasnik Arhiva i Društva arhivskih
radnika Bosne i Hercegovine, Vol. 25, Sarajevo.
BEAUTEMPS-BEAUPRE, C. F. (1849) Rapports sur les rades, ports et mouillages de la cote
orientale du golfe de Venise. Visités en 1806, 1808 et 1809, par ordre de 1’empereur, in: Annales
hydrographiques, Paris.
BOSNJAK, R. (1972): Barentsovo more, in: Pomorska enciklopedija, Vol. 1, Zagreb.
BRALIC, I. (1975): Velebit. Prilozi poznavanju i vrednovanju planine, Senjski zbornik, 6, Senj.
BUDAK, N. (1989): Uloga bihaćke komune u obrani granice, Historijski zbornik, Vol. 42, Zagreb.
COTTER, C. H. (1968): A History of Nautical Astronomy, London – Sydney – Toronto.
DUJMOVIĆ, F. (1962): Urbanistički razvoj šibenske luke, Pomorski zbornik, Vol. II, Zagreb.
FRANUŠIĆ, B. (1994): Povijest navigacije u Hrvata, Dubrovnik.
GAŠPAROVIĆ, R. (1974): Mercator G., “Sclavonia, Croatia, Bosnia cum Dalmatia parte” iz 1598. godine, in: Zbornik IX. Kongresa geografa Jugoslavije, Sarajevo.
GAY, F. (1989): Le construzioni navali nell’Arsenale di Venezia, Edizione speciale di Rivista Marittima, Roma.
GESTRIN, F. (1975): Gospodarstvo in družba zahodnojugoslovanskih dežel od 15. do srede 17. stoletja, Zgodovinski časopis, Vol. 29, No. 1-2, Ljubljana.
HEKMAN, I. (1990): Povijest pomorske navigacije, Rijeka.
HEWSON, J. B. (1951): A History of the Practice of Navigation, Glasgow.
KATIĆ, L. (1962): Veze primorske Dalmacije kroz kliški prolaz od prethistorije do pada Venecije, Starine, Vol. 51, Zagreb.
KEČKEMET, D. (1962): Urbanistički razvoj splitske luke, Pomorski zbornik, Vol. II Zagreb.
KEČKEMET, D. (1975): Prilozi opisu i povijesti splitskog lazareta, Pomorski zb., Vol. 13, Zadar.
KEUNIG, J. (1947): The History of an Atlas - Mercator-Hondius, Imago Mundi, Vol. 4, Stuttgart.
KEUNIG, J. (1951): The Novus Atlas of Johannes Janssonius, Imago Mundi, Vol. 8, Stuttgart.
KOJIĆ, B. (1967): Značenje Jadranskog mora kao svjetskog plovnog puta, Pom.i zb., Vol.5, Zadar.
KOS, L. (1975): Pravno-ekonomsko značenje mora u Velebitskom kanalu, Senj. zb., Vol. 6, Senj.
KOS, L., (1964): Razvoj Senja kao slobodne luke, Naše more, No. 5, Dubrovnik.
KOS, L. (1966): Sava kao plovni put, Naše more, No. 1-2, Dubrovnik.
KOZLIČIĆ, M. - Lozić, V. (1994): Starije zemljopisne karte u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu, Split.
KOZLIČIĆ, M. (1993): Hrvatsko brodovlje/Croatian Shipping/Le navi croate, Split – Zagreb.
KOZLIČIĆ, M. (1995a): Monumenta cartographica maris Adriatici Croatici. Kartografski
spomenici hrvatskog Jadrana. (Izbor karata, planova i veduta do kraja l7. st.), Zagreb.
KOZLIČIĆ, M. (1995b): Risultati delle ricerche sull’Istria del 1806 del Beautemps-Beaupré.
(Contributo alla storia della marineria e della cartografia della costa occidentale dell’Istria), Atti del Centro di ricerche storiche, Vol. 25, Trieste - Rovinj.
KOZLIČIĆ, M. (1995c): Beautemps-Beaupré o Jadranu 1806. godine, Pom. zb., Vol. 33, Rijeka.
KOZLIČIĆ, M. (1996): Povijesni razvoj kartografiranja hrvatskih zemalja, Glasnik Društva bibliotekara Split, Vol. 4, Split, 1996.
KOZLIČIĆ, M. (1997a): Plovidba Jadranom 14.-16. stoljeća u putničkim izvješćima, Radovi Filozofskog fakulteta, Vol. 35 (22), Zadar.
KOZLIČIĆ, M. (1997b): Istočni Jadran u Atlasu V. M. Coronellija, Glasnik Društva bibliotekara Split, Vol. 5, Split.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1979): Le raffigurazioni della penisola Istriana negli Atlanti cinquecenteschi dell’Ortelio, de Jode e Mercatore, Atti del Centro di ricerche storiche, Vol. 9, Trieste–Rovinj.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1980): Descriptio Histriae. La penisola istriana in alcuni momenti significativi della sua tradizione cartografica sino a tutto il secolo XVIII. Per una corologia storica, Trieste, 1980.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1986): Pietro Coppo. Le “Tabule”, Vol. I-II, Trieste, 1986.
LAGO, L. - Rossit, C., 1988, Theatrum Fori Iulii. La Patria del Friuli ed i territori finitimi nella cartografia antica sino a tutto il secolo XVIII, Trieste.
LAGO, L. - ROSSIT, C. (1990): Descriptio Histriae. Le raffigurazioni cartografiche della penisola istriana e dei territori contermini, Trieste.
LAGO, L. (1989): Theatrum Adriae. Dalle Alpi all’ Adriatico nella cartografia del passato (secoli X-XVIII), Trieste.
LAGO, L. (1992): Imago Mundi et ltaliae. La versione del mondo e la scoperta dell’Italia nella cartografia antica (secoli X-XVI), Vol. I-II, Trieste.
LANDSTRÖM, B. (1962): La nave, Milano.
LANE, F. C. (1977): Venice. A Maritime Republic, Baltimore.
LUETIĆ, J. (1956): Najslabije razdoblje dubrovačkog pomorstva (1700.-1734.), Naše more, No3, Dubrovnik.
LUETIĆ, J. (1962): Povijest pomorstva Dubrovačke Republike. Sažeti pregled, Pomorski zbornik, Vol. II, Zagreb.
MAJIĆ, Č. (1972): Barents, in: Pomorska enciklopedija, Vol. 1, Zagreb.
MARIENI, G. (1830): Portolano del Mare Adriatico, Milano.
MARKOVIĆ, M. (1993): Descriptio Croatiae, Zagreb.
MITIĆ, I. (1988): Dubrovačka Republika u međunarodnoj zajednici, Zagreb.
MORPURGO, V. (1962): Danijel Rodrigez i osnivanje splitske skele u XVI. stoljeću, Starine, Vol. 52, Zagreb.
NORDENSKIÖLD, A. E. (1889): Facsimile - Atlas to the Early History of the Cartography with
Reproductions of the Most Important Maps Printed in the XV and XVI Centuries, Stockholm.
NORDENSKIÖLD, A. E. (1897): Periplus. An Essay on the Early History of Charts and Sailing- Directions, Stockholm.
NOVAK, G. (1970): Dubrovački potres 1667. i Mletci, Anali Zavoda Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Vol. 12, Dubrovnik.
NOVAK, G. (1976): Šibenik u razdoblju mletačke vladavine, in: Šibenik. Spomen zbornik o 900. obljetnici, Šibenik.
PANDŽIĆ, A. (1987): Stare karte i atlasi Povijesnog muzeja Hrvatske, Zagreb.
PANDŽIĆ, A. (1988): Pet stoljeća zemljopisnih karata Hrvatske, Zagreb.
PANDŽIĆ, A. (1993): Granice Hrvatske na zemljovidima od 12. do 20. stoljeća, Zagreb.
PEDERIN, I. (1990): Mletačka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409-1797), Dubrovnik.
PERIČIĆ, Š. (1979): Obrovac kao trgovište, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, Vol. 26, Zadar.
RODIĆ, D. (1956): Naša kraška reka Una, Nauka i društvo, Vol. 9, No. 5, Beograd.
ROGIĆ, V. (1954): Senj - historijska važnost i suvremeno mrtvilo jedne naše luke, Pomorstvo, No. 3, Rijeka.
SAMBRAILO, B. (1966): Izlaz Bosne na Jadran (Klek - Sutorina), Pom. zbornik, Vol. 4, Zadar.
Segelhandbuch = Segelhandbuch der Adria, Pula.
SMIČIKLAS, T. (1907): Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Sclavoniae, 5, Zagreb.
STAJIĆ, D. (1990): l30 godina hidrografske službe na istočnoj obali Jadranskog mora, Split.
STRAŽIČIĆ, N. (1986): Mediteran. Prirodno-geografski i pomorsko-ekonomski aspekt, Pomorski zbornik, Vol. 24, Rijeka.
ŠKAPUR, H. (1962): Riječni saobraćaj na donjem toku Sane i Une, Zbornik krajiških muzeja, Vol.
, Banja Luka.
ŠKAPUR, H. (1964), Komunikacije Bosanske krajine XIX. vijeka, Zbornik krajiških muzeja, Vol. 2, Banja Luka.
TOŠIĆ, D. (1982): Donji tok Neretve u srednjem vijeku s posebnim osvrtom na trg Drijeva, Hercegovina, Vol. 2, Mostar.
TRALJIĆ, S. (1973): Tursko-mletačke granice u Dalmaciji u XVI. i XVII. stoljeću, Radovi IJAZU u Zadru, Vol. 20, Zadar .
VERONESE, B. (1986): La navigazione nei secoli XV e XVI. Esplorazioni, strumenti e carte nautiche, Rivista Marittima, No. 1, Roma.
VERONESE, B. (1987), La navigazione dal secolo decimosesto al secolo decimonono, Rivista Marittima, No. 4, Roma, 1987.
Downloads
Issue
Section
License
Full-text papers can be used for personal or educational purposes only. Authors' and publisher's copyrights must be acknowledged.
