Osnovne teorijsko-metodološke pretpostavke očuvanja legata u knjižnicama
DOI:
https://doi.org/10.15291/libellarium.3640Ključne riječi:
legat(i), očuvanje legata, posebne zbirke, upravljanje legatimaSažetak
Cilj. Cilj je rada razrada teorijskog okvira očuvanja legata s posebnim osvrtom na specifičnosti koje nalazimo u knjižnicama. Svrha je rada stvaranje teorijsko-metodološkog polazišta za daljnja istraživanja kojima će biti moguće dobiti sveobuhvatniji uvid u stanje očuvanja legata u knjižnicama u Republici Hrvatskoj.
Pristup/metodologija/dizajn. U radu je razrađen teorijski pregled najvažnijih tema u okviru problematike očuvanja legata u knjižnicama. Prikazan je pregled relevantne literature pri čemu je poseban fokus stavljen na razmatranja terminoloških i pravnih pitanja te problematiku očuvanja, obrade, organizacije i smještaja legata u knjižnicama kao i pitanja njihova vrednovanja i uporabe.
Rezultati. Na temelju teorijskih razmatranja dobiven je uvid u percepciju legata kao vrijednosti i za knjižnicu i za širu lokalnu zajednicu. Sveobuhvatno je definiran pojam legata u knjižnicama s čitavoga niza gledišta, a poseban naglasak stavljen je na moguće prepreke i probleme s kojima se susreću knjižničari u radu s ovim posebnim zbirkama. Razmatrana je problematika legata kroz različite aspekte upravljanja zaštitom što je rezultiralo definiranjem sveobuhvatnog teorijskog okvira očuvanja legata u knjižnicama.
Ograničenja. Problematika legata, njihove organizacije i očuvanja u RH nije do sada sustavno istraživana. Prepreke u radu s legatima najčešće su vidljive kroz raspršene podatke o zbirkama i/ili nepostojanje evidencije baštinskih zbirki na nacionalnoj razini. Također je u velikoj mjeri prisutna i neobrađenost zbirki zbog nedostatka osoblja, financijskih i prostornih ograničenja, a što za rezultat ima nedostupnost građe za korisnike, te neprepoznatost legata kao vrijednosti na institucionalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.
Praktična primjena. Rad treba promatrati kao temeljni doprinos sustavnom promišljanju legata u knjižnicama, njihovoj organizaciji te očuvanju i prezentaciji u kontekstu kulturne baštine kao jednog osobito značajnog dijela kulturne baštine.
Originalnost/vrijednost. Mogući su različiti pristupi obradi, organizaciji, pohrani i dostupnosti legata u knjižnicama. U radu je prikazan teorijski okvir očuvanja legata i najvažniji podaci o njihovu upravljanju i organizaciji. Razrada teorijskog okvira očuvanja legata u knjižnicama predstavlja polazište za daljnje sveobuhvatno i sustavno istraživanje legata kao vrlo važnog dijela cjelokupnog korpusa naše kulturne baštine. Pri tome se valja osobito usmjeriti na pitanja implementacije učinkovitih rješenja u knjižničnoj praksi.
Preuzimanja
Reference
Antolović, Jadran. 2008. Očuvajmo kulturnu baštinu: vodič za pripremu i provedbu projekata očuvanja kulturnih dobara. Zagreb: Hadrian.
Aparac-Gazivoda, Tatjana. 1993. „Organizacija knjižničnoga poslovanja u spomeničkim knjižnicama.“ Vijesti Društva bibliotekara Istre 10, no. 12: 2‒7.
Arbutina, Nada V. 2016. Legat u biblioteci: doktorska disertacija. Beograd: N. V. Arbutina, https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:13422/bdef:Content/get.
Ascher, James P. i Anna M. Ferris. 2012. „Collection-Level Surveys for Special Collections: Coalescing Descriptors Across Standards.“ The Journal of Academic Librarianship 38, no. 1: 33‒41.
Balog, Antal. 2010. „Poslovanje knjižnica u zadaći prikupljanja sredstava.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 53, no. 3/4: 42‒65. https://hrcak.srce.hr/file/119735.
Belan-Simić, Alemka. 2007. „Baština u narodnim knjižnicama – rezultati ankete.“ Muzeologija 43/44: 83‒92. https://hrcak.srce.hr/76960.
Bishop, Janet, Patricia A. Smith i Chris Sugnet. 2010. „Refocusing a Gift Program in an Academic Library.“ Library Collections, Acquisitions, & Technical Services 34: 115‒122.
Clayton, Peter i Gary Eugen Gorman. 2001. Managing Information Resources in Libraries: Collection Management in Theory and Practice. London: Library Association Publishing.
Collection Management in Academic Libraries. 1999. Uredile Clare Jenkins i Mary Morley. Aldershot; Brookfield: Gower publishing.
Dadić, Vera. 1985. „Spomeničke biblioteke u odnosu na sistem znanstvenih informacija.“ U Deseta skupština Saveza društava bibliotekara Jugoslavije, Opatija, 19. i 20. ožujka 1984., uredio Srećko Jelušić, 113‒117. Zagreb: Savez društava bibliotekara Jugoslavije.
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. 2021. s. v. „Darovanje“. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.. Pristupljeno 28. 1. 2022. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=1394.
Drvodelić, Milan. 1981. Englesko-hrvatski ili srpski rječnik. Zagreb: Školska knjiga.
Edukativni portal Komisije za zaštitu Hrvatskog knjižničarskog društva. n. d. „Planiranje procesa zaštite u knjižnici.“ Pristupljeno: 28. 1. 2022. http://www.hkdrustvo.hr/zastita/zastita-knjiznicne-grade/planiranje-procesa-zastite-u-knjiznici/.
Feather, John, Graham Matthews i Paul Eden. 1996. Preservation Management: Policies and Practices in British Libraries. Aldershot: Gower.
Foot, Miriam. 2007. „Preservation Policy and Planning“. U Preservation Management for Libraries, Archives and Museums, uredili Gary Eugen Gorman i Sydney J. Shep, 19‒41. London: Facet Publishing.
Foot, Mirjam. 2013. Building a Preservation Policy. London: British Library. https://www.bl.uk/britishlibrary/~/media/bl/global/conservation/pdf-guides/building-a-preservation-policy.pdf.
Hebrang Grgić, Ivana. 2011. „Gifts in Croatian Public and Academic Libraries.“ Collection Building 30, no. 4: 167‒171.
Hergešić, Branka. 1958/1959. „O nabavi i nabavnoj politici.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 5, no. 1‒4: 9‒23.
Horvat, Ines i Damir Hasenay. 2020. „Interpretacija pisane baštine – potrebna znanja informacijskih stručnjaka.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 63, no. 1‒2: 389‒409. https://hrcak.srce.hr/file/367507.
IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom. 2003. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo.
Institut za međunarodne odnose, Vesna Čopič, Aleksandra Uzelac, Jaka Primorac, Daniela Angelina Jelinčić, Andrej Srakar i Ana Žuvela. 2011. Poticanje privatnih ulaganja u kulturnom sektoru: sažetak. Europski parlament. Pristupljeno: 28. 1. 2022. http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/join/2011/460057/IPOL-CULT_ET%282011%29460057%28SUM01%29_HR.pdf.
International Encyclopedia of Information and Library Science. 2003. Uredili John Feather i Paul Sturges. London-New York: Routledge.
Jančiev, Zoran i Josip Supić. 2016. Hrvatski porezni sustav. Zagreb: Institut za javne financije.
Johnson, Kevin. 2010. The Power of Legacy and Planned Gifts: How Nonprofits and Donors Work together to change the World. San Francisco: Jossey-Bass.
Jokanović, Vladimir, Fahrudin Kaledner, Emil Popović i Miloš Stojanović. 1984. Bibliotekarski leksikon. Beograd: Nolit.
KAM: Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, Muzejski dokumentacijski centar, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Pristupljeno: 28. 1. 2022. https://pravilnik.kam.hr/.
Katić, Tinka. 2011. Model organizacije informacija o europskoj tiskanoj baštini (1455.-1850.) u hrvatskim knjižničnim zbirkama: doktorska disertacija. Zagreb: T. Katić.
Knjižničarstvo i srodna područja: izbor englesko-hrvatskih stručnih naziva. 2010. Priredila Jelica Leščić. Zagreb: Naklada Dominović.
Kolanović, Josip. 2007. „Spomen-muzeji književnika i književni arhivi.“ Muzeologija 43/44: 9‒25. https://hrcak.srce.hr/file/114212.
Komisija za zaštitu knjižnične građe. Rezultati ankete: Primjena Pravilnika o zaštiti knjižnične građe koja ima svojstvo kulturnog dobra 2011. Pristupljeno: 28. 1. 2022. http://www.hkdrustvo.hr/datoteke/1416.
Kosić, Sanja i Sanja Heberling Dragičević. 2017. „Izrada smjernica za izgradnju fonda u hibridnim knjižnicama – iskustva Sveučilišne knjižnice Rijeka.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 60, no. 4: 161‒189. https://hrcak.srce.hr/file/288854.
Kovačević, Ljiljana, Dobrila Begenišić i Vesna Injac-Malbaša. 2014. Rečnik bibliotekarstva i informacionih nauka: srpski-engleski-nemački. Beograd: Narodna biblioteka Srbije. http://rbi.nb.rs/sr/home.html.
Krpan Smiljanec, Marina. 2016. „S efemernom građom: Mihanovićevim zagorskim stazama“. U Knjižnice i kontinentalni turizam: zbornik radova, uredile Marija Kretić Nađ i Renata Benić, 176‒200. Beli Manastir: Gradska knjižnica.
Krtalić, Maja i Damir Hasenay. 2011. „Zaštita pisane baštine u knjižnicama – analiza stanja i moguće perspektive upravljanja zaštitom hrvatske pisane baštine.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, no. 1/2: 37‒66. https://hrcak.srce.hr/file/119679.
Krtalić, Maja i Damir Hasenay. 2013. „Overview of Qualitative and Quantitative Research Methods in the Field of Library-Material Preservation.“ Qualitative and Quantitative Methods in Libraries: an International Journal of Library and Information Science 2: 59‒69.
Krtalić, Maja, Damir Hasenay i Tatjana Aparac-Jelušić. 2011. „Upravljanje zaštitom pisane baštine u knjižnicama: teorijske pretpostavke.“ Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, no. 1‒2: 1‒36. https://www.hkdrustvo.hr/vjesnik-bibliotekara-hrvatske/index.php/vbh/article/view/370/365.
Lietaer, Mieke. 2008. „Please Give Generously! Handling Donations to Libraries.“ Art Libraries Journal 33, no. 4: 33‒38.
Lundy, M. Winslow. 2008. „Provenance Evidence in Bibliographic Records.“ Library Resources & Technical Services 52, no. 3: 164‒172.
Maroević, Ivo. 2001. „Koncept održivog razvoja u zaštiti kulturne baštine.“ Socijalna ekologija 10, no. 4: 235‒246. http://hrcak.srce.hr/file/208406.
Mesić, Đurđa. 1996. „Pokret pučkih knjižnica u Hrvatskoj (sažetak priopćenja)“. U Čitaonički i knjižnični pokret u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću: zbornik radova sa znanstvenog skupa, Pazin 15. studenoga 1993., uredio Bruno Dobrić, 109‒110. Pula: Sveučilišna knjižnica.
Miletić-Vejzović, Lejla. 2010. „Collection Management of Special Collections Materials: Emphasis on Digital Projects.“ U Summer School in the Study of Old Books, [Zadar, Croatia, 28th September to 2nd October 2009]. uredile Mirna Willer i Marijana Tomić, 303‒325. Zadar: Sveučilište u Zadru.
Ministarstvo kulture i medija. n. d. „Kulturna baština.“ Pristupljeno: 28. 1. 2022. https://min-kulture.gov.hr/?id=349&pregled=1&datum=Wed%20Jan%2023%202019%2017:02:19%20GMT+0100%20(srednjoeuropsko%20standardno%20vrijeme.
Ministarstvo kulture i medija. n. d. „Pretraživanje registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.“ Pristupljeno: 28. 1. 2022. https://registar.kulturnadobra.hr/#/.
Mirčov, Svetlana. 2004. „Biblioteke celine i biblioteke legati“. Glasnik Narodne biblioteke Srbije 6, no. 1: 11‒16. http://eprints.rclis.org/6046/1/2.pdf.
MDC. 2017-2022. „Književna baština u muzejima.“ Pristupljeno: 28. 1. 2022. http://kbm.mdc.hr/.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. 2012. „Narodne knjižnice.“ Pristupljeno: 28. 1. 2022. http://www.nsk.hr/maticna-sluzba-za-narodne-knjiznice/.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Smjernice za zaštitu knjižnične građe u narodnim knjižnicama. 2011. Pristupljeno: 28. 1. 2022. http://maticna.nsk.hr/wp-content/uploads/2019/04/za%C5%A1tita2-21.pdf.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica. 2020. Statistički podaci i pokazatelji uspješnosti narodnih knjižnica za 2020. godinu. Pristupljeno: 28. 1. 2022. http://maticna.nsk.hr/wp-content/uploads/2022/01/Podaci_i_pokazatelji_narodne_knjiznice_06_07_2021__2020.xlsx.
Nebesny, Tatjana i Mira Švob. 2002. „Izgradnja knjižne zbirke u narodnim knjižnicama“. U Slobodan pristup informacijama u službi kulturnog razvitka: zbornik radova, uredile Alemka Belan-Simić i Aleksandra Horvat, 56‒75. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo. http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/nebesny_svob.htm.
Ogden, Barclay. 2004. Collection preservation in library building design. Pristupljeno: 28. 1. 2022. https://calpreservation.org/wp-content/uploads/2015/03/LibrisPreservation.pdf.
Okvir smjernica za izradu pisane politike nabave građe i izgradnje zbirki u narodnim knjižnicama, 2012. Pristupljeno: 28. 1. 2022. www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/11/smjernice-za-nabavu.pdf.
Portal matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj. n. d. „Arhiva statističkih podataka i pokazatelja uspješnosti (2017-2020).“ Pristupljeno: 28. 1. 2022. http://maticna.nsk.hr/statistika/preuzimanje/arhiva-statistickih-podataka-i-pokazatelja-uspjesnosti/.
Portal matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj. 2021. „Naputak za provođenje postupka registracije kulturnoga dobra.“ Pristupljeno: 28. 1. 2022. http://maticna.nsk.hr/wp-content/uploads/2021/09/Naputak-za-provodenje-postupka-registarcije-kulturnoga-dobra_2021-09-22.docx.
Preporuke za ustroj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu. 2009. Pristupljeno: 28. 1. 2022. http://www.hkdrustvo.hr/clanovi/Preporuke.pdf.
Radna grupa Hrvatskog knjižničnog vijeća. 2018. Prijedlog nacionalnog programa zaštite pisane baštine. Pristupljeno: 28. 1. 2022. https://min-kulture.gov.hr/kulturne-djelatnosti-186/knjiznicna-djelatnost-361/hrvatsko-knjiznicno-vijece-522/biljeske-sa-sjednica-663/arhiva-2031/2031.
Reitz, Joan M. 2014. „Bequest“. U Online Dictionary for Library and Information Science. ABC CLIO. Pristupljeno: 27. 1. 2022. https://www.abc-clio.com/ODLIS/odlis_b.aspx.
Saračević-Würth, Ranka. 2012. „O postupku utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu.“ Muzeologija 48/49: 27‒30. https://hrcak.srce.hr/file/164822.
Sherman Smith, Amy i Matthew D. Lehrer. 2000. Legacies for Libraries: a Practical Guide to Planned Giving. Chicago, London: American Library Association.
Shuman, Ronald B. 1959. „Reflection on the Establishment of Special Library Collections.“ The Journal of the Academy of Management 2, no. 1: 47‒51.
Smith, Abby. 2007. „Valuing Preservation.“ Library Trends 56, no. 1: 4‒25.
Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015., 2011. Pristupljeno: 28. 1. 2022. http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/bastina/STRATEGIJA_BASTINE_VRH.pdf.
Šimek, Sanja. 1993. „Stanje u spomeničkim knjižnicama Republike Hrvatske s osvrtom na staru i rijetku tiskanu građu“. U Standardiziranje kataložne obrade stare i rijetke tiskane građe, Zagreb, 10. ‒ 11. prosinca 1992., uredila Tinka Katić, 7‒14. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna biblioteka.
Šmulja, Vanja. 2013. „Biblioteke cjeline i legati u bibliotekama Republike Srpske.“ Čitalište 23: 52‒61. http://citaliste.rs/casopis/br23/smulja_vanja.pdf.
Šošić, Trpimir M. 2014. „Pojam kulturne baštine - međunarodno pravni pogled.“ Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 51, no. 4: 833‒860. https://hrcak.srce.hr/file/190718.
Thompson, Anthony. 1965. Rječnik bibliotekarskih stručnih izraza: englesko-hrvatskosrpski = Vocabularium bibliothecarii: english-croatian-serbian. Zagreb: Školska knjiga.
Tomečak, Branko. 2007. „O sadržaju i okolnostima darovanja značajnije značajnije i starije knjižnične građe: iz povijesti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prije 1920.“ U 400. obljetnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu: zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Zagreb, 9. ‒ 11. svibnja 2007., uredila Mirna Willer, 66‒78. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica. https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=view&id=10785.
Vuković, Marinko. 2011. „Pogled na međuodnos baštine, kulture i identiteta.“ Arhivski vjesnik 54: 97‒113.
Yakel, Elizabeth. 2005. „Hidden Collections in Archives and Libraries.“ OCLC Systems & Services 21, no. 2: 95‒99.
Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 2017. Narodne novine 127, https://www.zakon.hr/z/411/Zakon-o-financiranju-jedinica-lokalne-i-podru%C4%8Dne-(regionalne)-samouprave.
Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. 2019. Narodne novine 17, https://www.zakon.hr/z/1925/Zakon-o-knji%C5%BEnicama-i-knji%C5%BEni%C4%8Dnoj-djelatnosti-2019.
Zakon o lokalnom porezu. 2016. Narodne novine 115, https://www.zakon.hr/z/875/Zakon-o-lokalnim-porezima.
Zakon o nasljeđivanju. 2003. Narodne novine 48, https://www.zakon.hr/z/87/Zakon-o-naslje%C4%91ivanju.
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. 1999. Narodne novine 69, https://www.zakon.hr/z/340/Zakon-o-za%C5%A1titi-i-o%C4%8Duvanju-kulturnih-dobara.
Zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama 2013., 2014. Priredila Jelica Leščić. Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica. http://www.nsk.hr/wp-content/uploads/2012/01/Narodne-knji%C5%BEnice.-Posebne-zbirke-1-Zavi%C4%8Dajne-zbirke.pdf.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2022 Marijana Špoljarić Kizivat, Damir Hasenay
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
