Medijski diskurs o splitskim čitaonicama i knjižnicama u dalmatinskoj periodici (1862. - 1918.)
DOI:
https://doi.org/10.15291/libellarium.v5i2.173Ključne riječi:
čitaonice, knjižnice, medijski diskurs, Dalmacija, periodička literaturaSažetak
U radu se medijski diskurs o čitaonicama i knjižnicama analizira kao povijesni fenomen koji opisuje mjesto i ulogu čitaonica i knjižnica u Dalmaciji između 60-ih godina 19. st. i Prvoga svjetskog rata. Članci u dalmatinskim novinama iz toga razdoblja, kao materijalizirani oblici diskursa, nude odgovore na bitna pitanja povijesti hrvatskog knjižničarstva: pod kojim su se uvjetima osnivale čitaonice i knjižnice te kakav je temeljni koncept određivao njihovo mjesto i ulogu u konkretnom povijesnom razdoblju.
Opisuje se povijesni kontekst, uvjeti pojavljivanja diskursa, funkcije i tip diskursa, konceptualna struktura i transformacijski procesi prema novim diskursnim praksama.
Analizom je diskursa utvrđeno da su čitaonice i knjižnice kulturne činjenice na koje snažno utječe socijalni kontekst. Uočene su dvije faze u razvoju diskursa: u prvoj fazi diskurs snažno sudjeluje u metaforičkim igrama i konstrukciji mitskih struktura - etničkog identiteta, narodnog jedinstva i jezične zajednice. Na konceptualnoj razini uloga čitaonica i knjižnica prepoznaje se u dekonstrukciji tradicionalnih odnosa - one su teritorijalno zaokruženo ekskluzivno mjesto simboličke produkcije, tvorbe novih društvenih struktura i kulturnih vrijednosti. U tom kontekstu, aktivnosti knjižnica znatno su manje medijski prezentirane nego druge aktivnosti čitaonica.
Drugu fazu, koja počinje sredinom 90-ih godina 19. st., obilježava umnožavanje diskursa, diferencijacija organizacijskih oblika i funkcija knjižnica od ostalih funkcija kulture te snažan upliv novog diskursa. Medijski diskurs prezentira promjenu konceptualnih struktura, pa se mjesto i uloga knjižnica tumače u okviru sve snažnije uloge znanja i obrazovanja u ostvarivanju ciljeva društva u zaoštrenoj socijalnoj diferencijaciji i potrebi daljnje izgradnje modernoga društva i kolektivnog subjektiviteta. Osnovno je obilježje ove razvojne faze, ako tražimo razliku u odnosu na prethodnu, snažan upliv diskursa o znanju, institucionalno podržanog ulogom knjižnica u njegovoj distribuciji.
Preuzimanja
Reference
Badurina, L. 2008. Između redaka: studije o tekstu i diskursu. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Bajamonti, A. 1862. Izvadak iz beside koju je govorio... Ante Bajmonti. Split: Knjigopečatnja Giovannizio.
Burke, P. 1991. Junaci, nitkovi i lude: narodna kultura predindustrijske Evrope. Zagreb: Školska knjiga.
Certeau, M. 2002. Invencija svakodnevice. Zagreb: Naklada MD.
Foucault, M. 1994. „Poredak diskursa i mikrofizika moći“, u Znanje i moć, ur. H. Burger i R. Kalanj, 115 - 172. Zagreb: Globus - Filozofski fakultet, Humanističke i društvene znanosti, Zavod za filozofiju.
Geertz, C. 1998. Tumačenje kultura. Zemun - Beograd: Biblioteka XX. vek: Čigoja štampa.
Ginzburg, C. 1989. Sir i crvi: kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
Hobsbawm, E. 1988. „Izumiti tradiciju“, Naše teme 32 (6): 1564 - 1572.
Inglis, F. 1997. Teorija medija. Zagreb: Barbat - AGM.
Kalogjera, D. 1997. „Interdisciplinarnost lingvističke analize diskursa“, u Tekst i diskurs, ur. M. Andrijašević, 17 - 20, Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Katnić-Bakarušić, M. 2003. „Stilistika diskursa kao kontekstualizirana stilistika“, Fluminensia 15(2): 37 - 48. Novo doba u Hrvatskoj i hrv. Napredna omladina. 1906. Zagreb: Hrvatska napredna omladina.
Novak, G. 1978. Povijest Splita. Knj. 4. Split: Čakavski sabor.
Rihtman - Auguštin, D. „Tradicionalno mišljenje“, Sociologija 1974 (1): 73 - 85.
Smodlaka J. 1909. „Split i težak splitski“, Zvono, 3(1): 1 - 7.
Šimunić, Z. 2006. „Diskurzivna obilježja medijske informacije (na primjeru rata između „NEĆU i NE ĆU“)“, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 32: 269 - 294.
Škiljan, D. 1997. „Granice teksta“, u Tekst i diskurs, ur. M. Andrijašević, 9 - 16. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Vreg, F. 2004. „Medijske teorije i stvarnost“, Informatologia, 37 (3): 177 - 183.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
