pedagog, pedagoško savjetovanje, razgovor, savjetodavni rad
Sažetak
Potrebe za savjetovanjem značajno su narasle u suvremenome društvu. Pedagogija sve više naglašava te procese, prije svega integriranjem svoje klasične metode razgovora obogaćene specifičnim pedagoškim odnosom i komunikacijom u taj složeni kulturni fenomen. U školskim se programima zapažaju ovi nazivi: savjetodavni rad, pedagoški razgovor, razgovor savjetovanja i savjetovanje. Iako su u zajedničkom interakcijsko-komunikacijskom i didaktičkom okviru, važna je njihova pojmovno-kategorijalna i aplikativno-prakseološka distinkcija. Cilj je ovoga rada pojašnjenjem znanstveno-teorijskih sličnosti i razlika navedenih pojmova ilustriranih primjenom u praksi pridonijeti strukturiranosti teme. Više će se naglasiti pedagoško savjetovanje kao njihov vezni proces u kurikulu usmjerenom prema učeniku. U današnjoj kulturi obilježenoj materijalizmom, individualizmom, brzinom i tehnologiziranjem treba konzistentno promicati humane vrjednote i čovječnost, a svi oblici pedagoškog savjetovanja snažno pridonose tim nastojanjima.
