Stavovi o volontiranju i vrednovanju volonterskog rada studenata Sveučilišta u Zadru
DOI:
https://doi.org/10.15291/magistra.1330Ključne riječi:
volontiranje studenata, stavovi o volontiranju, društveno korisno učenje, vrednovanje volonterskog rada studenata, visoko obrazovanjeSažetak
U istraživanju o volontiranju i vrednovanju volonterskog rada studenata Sveučilišta u Zadru sudjelovalo je 340 studenata preddiplomskih i diplomskih studija s gotovo svih sastavnica te 136 nastavnika iz različitih područja znanosti i akademskih zvanja. Rezultati pokazuju da je u razdoblju od početka studiranja 53% ispitanih studenata volontiralo. Imaju raznovrsna volonterska iskustva, ne samo na sveučilištu i u lokalnoj zajednici, već i u inozemstvu. Povezanost volonterskih aktivnosti s područjem studiranja podjednako im je važna i nevažna, a dominira želja za uključivanjem u kratkoročne aktivnosti i aktivnosti humanitarnog karaktera, potom aktivnosti koje uključuju rad s djecom i aktivnosti koje organiziraju sami studenti. Trećina ispitanih planira se uključiti u aktivnosti koje organiziraju nastavnici na Sveučilištu, ali i volonterske aktivnosti u zajednici i u inozemstvu. Interes postoji i za kulturno-umjetničke sadržaje, sportske, aktivnosti zaštite okoliša, volontiranje u području socijalne skrbi te sa starijima i nemoćnima. Unatoč interesu, istraživanje pokazuje da je potrebno unaprijediti informiranje studenata o volontiranju i volonterskim treninzima za mlade, osobito u skupini studenata-nevolontera. Usporedba stavova nastavnika i studenata pokazala je da obje skupine prepoznaju osobni i društveni značaj volontiranja, za akademsku, i za širu zajednicu. Kod nastavnika postoji interes za informiranjem i stručnim usavršavanjem o temi volontiranja studenata, te društveno korisnom učenju kao nastavnoj metodi. Studenti su željeli da se društveno korisno učenje razvija na Sveučilištu na način da na svakom studijskom programu postoje kolegiji koji koriste tu nastavnu metodu, i to tako da se volontiranje organizira u obliku izbornog kolegija. Dio nastavnika spremni su i žele navedene oblike rada uvrstiti u nastavu, ali žele da im se osigura stručna, administrativna ili logistička pomoć. Nastavnici i studenti složili su se s tvrdnjom da je potrebno nagrađivati (i time poticati) volontiranje. Obje skupine daju prednost pisanim potvrdama i zahvalnicama nad ostalim oblicima nagrađivanja.Reference
ĆULUM, B. i LEDIĆ, J. 2010a. Civilna misija sveučilišta: Element u tragovima, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka.
ĆULUM, B. i LEDIĆ, J. 2010b. Učenje zalaganjem u zajednici - integracija visokoškolske nastave i zajednice u procesu obrazovanja društveno odgovornih i aktivnih građana, Revija za socijalnu politiku, 17, (1), 71-88.
ĆULUM, B. i LEDIĆ, J. 2011. Sveučilišni nastavnici i civilna misija sveučilišta, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka.
ELLISON, F. i KERR, H. 2014. The Student Volunteering Landscape. National Union of Students, London.
HASKILEVENTHAL, D., CNAAN, R.A., HANDY, F. i sur. 2008. Students’ Vocational Choices and Voluntary Action: A 12-Nation Study. Voluntas 19. 1-21.
HASKILEVENTHAL, D., GRÖNLUND, H., HOLMES, K. i sur. 2010.
Service-Learning: Findings From a 14-Nation Study. Journal of Nonprofit & Public Sector Marketing, 22, 161-179.
HOLDSWORTH, C. i QUINN, J. 2010. Student volunteering in English higher education. Studies in Higher Education, 35, 1. 113–127.
JAKŠIĆ, K. i PENEZIĆ, Z. 2016. Volunteers`personality and their motivation for volunteering. Poster predstavljen na “18th European Conference on Personality”, Timisoara, Romania.
KOTLAR, V. i BULJAN, I. 2013. Sudjelovanje studenata u upravljanju visokim obrazovanjem, Zagreb: AMPEU, publikacija Hrvatske stručne skupine za bolonjski proces, str. 4-15.
KOTLAR, V. i ĆULUM, B. 2014. Vrednovanje izvannastavnih aktivnosti: pogled iz studentske perspektive, Suvremene teme, 7, (1). 30-55.
LAMSAM, G.D. 1999. Development of a service-learning program. American Journal of Pharmaceutical Education, 63, (1), 41-45.
MAŽAR, J. 2011. Osobine ličnosti adolescenata volontera i ne-volontera. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju.
MIKELIĆ PRERADOVIĆ, N. 2009. Učenjem do društva znanja : teorija i praksa društveno korisnog učenja. Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Zavod za informacijske studije, Zagreb.
POLOŠKI VOKIĆ N., MARIĆ I. i HORVAT G. 2013. Motivacija za volontiranje – jesu li motivi za volontiranje povezani sa spolom, ličnosti i područjem studiranja? Revija za socijalnu politiku, 20, (3), 225-252.
SANTORA, M. 2008. At Columbia, student mix studies with volunteer work, for credits. New York Times, 09/11/2008, p1, 0p.
SKOČIĆ MIHIĆ, S., LONČAREVIĆ, D. i RUDELIĆ, A. 2011. Volontiranje
studenata s djecom i mladima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, Ljetopis socijalnog rada, 18, (3), 579-600.
WILSON, J. 2000. Volunteering. Annual Review of Sociology, 26. 215–240.
ZRINŠČAK S. i LAKOŠ I. 2012. Volontiranje studenata u Zagrebu u komparativnom kontekstu. Revija za socijalnu politiku, 19, (1). 2012.
