Prijave priloga

Smjernice za autore

UPUTE ZA PRIREĐIVANJE RADOVA

Rukopisu, koji ne smije biti duži od 20 kartica (uključujući naslov rada, sažetke, ključne riječi, bibliografiju, priloge), treba priložiti sažetak na engleskom jeziku, te ključne riječi (najviše 5 riječi, abecednim redom) na hrvatskome i engleskome jeziku. Prihvaćaju se i radovi na stranim jezicima, no u tome slučaju sažetak mora biti na hrvatskome.

Sažetak rada (opsega do 200 riječi) treba ukazati na svrhu, glavne rezultate i zaključak.

Rukopisi se šalju e-poštom (memorabilika@gmail.com). Nakon recenzentskog postupka ispravljenu inačicu rada potrebno je dostaviti u digitalnome obliku.

Radove treba pripremiti u računalnome programu Microsoft Word for Windows. Tekstove treba pisati fontom Times New Roman (12) s proredom 1,5, poravnati ih s obiju strana ne uvlačeći prvi red odlomka. Istaknute riječi ili rečenice može se boldirati. Kurzivom se pišu naslovi knjiga, časopisa i drugi primjeri.

Na prvoj stranici članka navodi se ime i prezime autora, u novome retku ime i adresu ustanove u kojoj autor radi te u novome retku elektroničku adresu autora.

Naslov članka piše se velikim slovima i centrira se. Sažetak se navodi nakon glavnoga naslova, a tekst se uvuče s lijeve strane. Naslovi poglavlja se ne numeriraju.

Fusnote se navode na stranici ispod teksta, fontom Times New Roman (10) s jednostrukim razmakom (1).

Tablice, grafikoni i slike (JPEG, TIFF i PDF) numeriraju se u kontinuitetu arapskim brojkama (primjer: Tablica 1., Tablica 2.; Slika 1., Slika 2.). Slike se dostavljaju odvojeno od teksta u digitalnome formatu.

Molimo suradnike da ujednačeno rabe navodnike, npr. „Citat“. Unutar citata ili za označivanje pojmova treba rabiti polunavodnike, npr. `pojam`.

Sažetak na engleskom jeziku dolazi iza popisa bibliografskih jedinica. On treba sadržavati naslov članka pisan malim slovima. Navodi se centriran.

Ključne riječi navode se ispod pripadajućeg sažetka, od početka i bez uvlačenja.

Pri citiranju literature treba obratiti pozornost na sljedeće:

Pri citiranju literature referencija sadržava prezime autora, godinu objavljivanja te stranicu na kojoj je određeni podataka objavljen i potrebno ju je, navedenu u zagradama, uključiti u osnovni tekst, a ne navoditi u fusnotama.

Više referencija istoga autora treba poredati kronološki. Navode li se djela istoga autora objavljena u istoj godini, treba ih poredati abecedno te označiti slovima (v. dolje 2. Članak u časopisu).

Popis korištene literature na kraju rada treba uskladiti prema sljedećem obrascu:

1.) TISKANE KNJIGE

1.1. ) Knjiga ima jednoga autora

KASER, KARL. 2003. Popis Like i Krbave 1712. godine. Zagreb: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta.

1.2.) Knjiga ima do tri autora

GRAHOVAC-PRAŽIĆ, VESNA; VRCIĆ-MATAIJA SANJA. 2012. Tragom ličke zavičajnosti. Gospić: Državni arhiv u Gospiću.

1.3.) Knjiga koja ima četiri i više autora

BARIĆ, EUGENIJA [ET. AL.]. 1999. Hrvatski jezični savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

1.4.) Knjiga koja nema podatak o autoru

Osnoven sistem i terminologija na slovenskata onomastika. 1983. Skopje: Manu.

1.5.) poglavlje u knjizi ili zborniku

HOLJEVAC, ŽELJKO. 2009. Ličko-krbavska županija u identitetu Like. // Identitet Like: korijeni i razvitak. / Holjevac Željko (ur.). Zagreb-Gospić: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Gospić, 427 – 464.

2.) ČLANAK U ČASOPISU

PEŠUT, DAMJAN. 1997. Etnička i konfesionalna podjela nakon oslobađanja Like od Turaka. Senjski zbornik, 24, Senj, 85 – 130. 3.)

3.) RJEČNIK, LEKSIKON I ENCIKLOPEDIJA

ČULJAT, MARKO. 2004. Ričnik ličke ikavice. Gospić: Lik@ press.

3.1.) Rječnik, leksikon i enciklopedija koji nemaju podatak o autoru

ARj =Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. 1881. – 1970. Zagreb: JAZU. 3.2.) Natuknica u enciklopediji
Lika. // Hrvatska enciklopedija. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1999 –. sv. 6.

4.) MREŽNA I ELEKTRONIČKA VRELA
4.1.) Tekst na mrežnoj stranici

ČULJAT MARKO. 2017. KIC u Ličkom Osiku. www.licke- novine.hr/Gospic/GS%20kronika.html#n96. (26.4.2017.)

4.2.) Članak u elektroničkome časopisu

VODANOVIĆ, BARBARA. 2007. Prezimena na otoku Pašmanu danas. Hyeronimus, I, 157 176. http://www.unizd.hr/Portals/43/broj_1_2007/Barbara_Vodanovic_Prezimena_na_otoku_Pasmanu_danas.pdf (14. 5. 2013.)

4.3.) Elektronički medij (CD-ROM, DVD-ROM i sl.)

ANIĆ, VLADIMIR. 2007. Rječnik hrvatskoga jezika. (CD-ROM). Zagreb: Novi Liber – Europapress holding.

5.) DIPLOMSKI, MAGISTARSKI I DOKTORSKI RAD
5.1.) Diplomski rad

JURIĆ, JURAJ. 2017. Ličke vodenice. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

5.2.) Magistarski rad

KOLAK, TATJANA. 2001. Arheološka topografija Like od prapovijesti do srednjeg vijeka. Magistarski rad. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

5.3.) Doktorski rad

BUŠLJETA TONKOVIĆ, ANITA. 2014. Mogućnosti održivog razvoja srednje Like. Doktorski rad. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

6.) ČLANAK IZ TISKA

VIDOVIĆ, DOMAGOJ. 2009. Jeramaz i Crnčević –prezimena bratska. Metkovski vjesnik, 8, Metković, 24 – 25.