Ovaj rad predstavlja sintezu naše studije pod istoimenim naslovom u kojoj smo raščlanili i prikazali ukupni romanski elemenat u rječniku jezika na kojemu je Ivo Vojnović napisao svoje »najdubrovačkije« drame Dubrovačku trilogiju, Ekvinocijo, Maškarate ispod kuplja i međunarodnu dramu Gospod sa suncokretom. Kompleks romanskog elementa u navedenim Vojnovićevim dramama sastoji se od originalnih romanizama i onih koji su se akcenatski, glasovno i morfološki prilagodili corpusu dubrovačkog narječja. Te posljednje adaptirane romanizme analizirali smo prema njihovu redoslijedu u tekstu svake od četiri drame i opisali pretežno iz semanto-etimologijske perspektive u želji da takva vrsta raščlambe doprinese proučavanju Vojnovićeva jezika s romanističkog aspekta. Predmet našeg istraživanja u stvari je dvostruk. Kao prvo, slijedeći Skokov Etimologijski rječnik uz ostale rječnike navedene u bibliografiji, ispitivali smo sastav i količinu romanizama u dubrovačkom narječju općenito, da bismo nakon, toga prešli na prikazivanje Vojnovićeva jezika, tj. na analizu romanizama u njegovu rječniku, Nakon što smo ocrtali osnivanje ,i razvitak grada Dubrovnika, klasificirali smo romandzme u leksičkom blagu dubrovačkog narječja u sedam skupina s posebnim osvrtom na njihove izvore postanka. Prvu skupinu sačinjavaju čisti venecijanizmi, drugu talijanizmi ne-mletačkih značajki, treću dalmato-romanski leksički ostaci od latinskih leksema, četvrtu pretpostavljeni ili mogući ostaci dalmaito-romanskog, petu romanizmi koji su nastali unakrštanjem više elemenata iz raznih jezika, šestu grupu predstavljaju pomorski i ribarski termini osobito značajni za dubrovački rječnik, sedmu romanizmi ne-talijanskog izvora. Poseban osvrt posvetili smo gramatičko-morfološki karakterističnim deklinacionim tipovima imenica muškog i ženskog roda u dubrovačkom narječju kao i glagolima s karakterističnim infinitivnim nastavcima na -at, -jat i -i(e)škat. Ukupni broj adaptiranih romanizama u sve četiri Vojnovićeve drame iznosi 861. Originalni romanizmi najzastupljeniji su u Gospođi sa suncokretom. Osnovni zaključci na kraju ovog rada mogu se svesti na sljedeće: — Vojnovićev jezik u navedenim dramama autentično je i neartifioijelno narječje grada Dubrovnika i njegovih stanovnika; — romanizmi u dubrovačkom narječju dobrim su dijelom venecidjanizmi uz toskamizme i ostale talijanizme čiji izvor se ne može uvijek sa sigurnošću ustanoviti; — ima romanizama ikojima je korijen u starodalmatsko-dubrovačko-romanskom jeziku, u balkanskom latinitetu, u grčkom jeziku i u ne-romanskdm jezicima; — romanski elemenat duboko je ugrađen u osnove dubrovačkog narječja i predstavlja njegov karakterističan, neodvojivi, organski sastavni dio.
