Prijave priloga

Smjernice za autore

SPONDE – Časopis za jezike, književnosti i kulture između dviju obala Jadrana / Rivista di lingue, letterature e culture tra le due sponde dell’Adriatico / A Journal of Languages, Literatures and Cultures between the two Adriatic coasts 

Opće smjernice

a.   Poziv autorima otvoren je tijekom cijele godine. Časopis Sponde izlazi dvaput godišnje.  Uredništvo prima izvorne znanstvene, pregledne i stručne radove te provodi dvostruki slijepi recenzentski postupak. Konačnu odluku o kategorizaciji rada donosi Uredništvo.  

b.    Prihvaćaju se samo neobjavljeni i oni radovi koji nisu istovremeno poslani u koju drugu publikaciju. Uredništvo časopisa Sponde autorima ne naplaćuje predaju priloga, njihovu obradu ni objavu u časopisu.

c.    Časopis Sponde pridržava se visokih etičkih standarda u izdavačkoj djelatnosti i očekuje od autora, recenzenata i urednika odgovorno i profesionalno postupanje u svim fazama uredničkog i recenzijskog procesa. Predajom rada autori potvrđuju da je rad izvoran te da su poštovana sva načela akademske čestitosti i autorskih prava. U slučaju sumnje na plagijat, krivotvorenje podataka, neprimjereno autorstvo ili druge oblike neetičnoga ponašanja, Uredništvo zadržava pravo odbiti rad, zatražiti dodatna pojašnjenja ili, ako je rad već objavljen, objaviti ispravak, povući rad ili poduzeti druge odgovarajuće uredničke mjere. Autori su obvezni prijaviti svaki mogući sukob interesa koji bi mogao utjecati na rezultate istraživanja ili interpretaciju podataka. Recenzenti i urednici također su dužni izuzeti se iz postupka u slučaju postojanja sukoba interesa.

d.    Radovi objavljeni u časopisu Sponde dostupni su u otvorenom pristupu. Autori zadržavaju autorska prava na svojim radovima, a objavljivanjem rada časopisu daju pravo prvoga objavljivanja. Sadržaj časopisa koristi se u skladu s licencijom Creative Commons Atribution 4.0 International Licence, koja dopušta korištenje, dijeljenje i umnožavanje radova uz obvezno navođenje izvornoga autora i izvora objave.

e.    Autore se potiče da alate umjetne inteligencije koriste transparentno i odgovorno, prateći smjernice donesene u skladu s Politikom o korištenju umjetne inteligencije Sveučilišta u Zadru.

1. Smjernice za tehničko oblikovanje rada

Jezik: Tekstovi se primarno objavljuju na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku, a iznimno i na drugim jezicima (uz odobrenje uredništva).

Format: Radovi se šalju isključivo u elektroničkom obliku kao MS Word dokument (.doc ili .docx) na službenu adresu e-pošte: sponde@unizd.hr. Ako tekst sadrži posebne znakove (npr. grčki alfabet, ćirilicu i sl.), autori su dužni uz Word format dostaviti i identičnu PDF verziju rada.

Maksimalna duljina teksta je 4 800 riječi ili 30 000 znakova uključujući razmake i fusnote (cca 16 kartica teksta). Ako tema rada to zahtijeva, uredništvo zadržava pravo prihvaćanja i duljih tekstova.

Prilikom pisanja radova potrebno je koristiti se fontom Times New Roman, veličinom 12, proredom 1,5.

Na samom početku dokumenta (u zaglavlju) potrebno je navesti sljedeće podatke o autoru: Ime i prezime, adresa elektroničke, telefonski broj, naziv sveučilišta ili druge ustanove kojoj autor pripada.

Nacrtak, sažetak i ključne riječi: Neposredno nakon naslova rada dolazi apstract (nacrtak) od najviše 150 riječi i maksimalno 5 ključnih riječi na jeziku na kojem je članak napisan.

Ukoliko tijelo teksta ima više poglavlja, međunaslove je poželjno obrojčati.

Priloge valja popratiti proširenim sažetkom (te naslovom i ključnim riječima) na talijanskom i engleskom jeziku (svaki do maksimalno 250 riječi).  U sažetku treba istaknuti svrhu rada, metodologiju istraživanja, najvažnije postavke i zaključak.

2.  Pravila o navođenju i isticanja u tekstu

 Kurzivom se navode:

• strane riječi i riječi na dijalektu koje nisu ušle u svakodnevnu upotrebu;
• grafemi, riječi i sintagme koji su predmet analize;
• naslovi knjiga, časopisa i novina, poglavlja u knjigama;
• naslovi pripovijedaka i pjesama; prvi stih u pjesmama bez naslova (kad se navodi umjesto naslova);
• naslovi kazališnih djela, filmova, likovnih djela, glazbenih kompozicija.

Dvostruki gornji navodnici (" ")  rabe se za

• citate;
• emfatičke, ironične, figurativne izraze.

Jednostruki gornji navodnici (' ') rabe se za pojašnjenje stranih riječi, dijalektalnih izraza, izraza u žargonu i slično.

Fusnote (veličine fonta 10) služe isključivo za digresije i dodatne informacije.

Citati koji nisu dulji od tri retka navode se u tekstu među dvostrukim gornjim navodnicima.

Citati dulji od tri retka pišu se odvojeno od teksta, veličinom 11, proredom 1, bez navodnih znakova, uz obvezan prazan red prije i nakon citiranog odlomka.

Za citate unutar citata upotrebljavaju se jednostruki gornji navodnici.

Nakon završenog citata interpunkcijski znakovi (osim uskličnika, upitnika i tri točke koji su dio citiranog teksta) uvijek se pišu nakon navodnih znakova. Eventualno skraćivanje citiranog teksta mora biti naznačeno trima točkama u uglatim zagradama.

Stihovi se navode u nizu unutar teksta, a odvajaju se kosom crtom. Svako eventualno skraćivanje stihova na početku, sredini ili kraju mora biti naznačeno trima točkama u uglatim zagradama.

Kod proznih citata prvi se redak uvlači samo kad je to slučaj i u izvornom tekstu.

Prilikom citiranja dramskih tekstova, imena likova koji izgovaraju određene replike pišu se malim verzalom (small caps).

3. Upute za navođenje literature

Bibliografske jedinice navode se unutar teksta.

Podaci o bibliografskoj jedinici navode se u zagradama (tzv. harvardskim stilom): prezime autora, godina izdanja, broj stranice/stranica.

Npr. (Berruto 2006: 3-4), (Gobber i Morani 2014: 8-9, (Starčević, Kapović i Sarić 2019: 32)

Bibliografska jedinica s više od tri autora navodi se na sljedeći način: (Bonomi et al. 2010: 123).

 Popis literature navodi se abecednim redom prema prezimenu autora.

Knjige: Autor, godina izdanja, naslov, mjesto izdanja, izdavač.

Npr. Ceserani, Remo. 2010. Convergenze. Gli strumenti letterari e le altre discipline. Milano: Bruno Mondadori.

Kad je riječ o prevedenom djelu, nakon naslova navodi se puno ime prevoditelja.

Npr. Venuti, Lawrence. 1999. L’invisibilità del traduttore. Una storia della traduzione. Prevela Marina Guglielmi. Roma: Armando.

 Ako se navodi više od jednog djela istog autora i iste godine izdanja dodaje se  a, b, c.

Npr. Muljačić, Žarko. 1972a. Fonologia della lingua italiana. Bologna: Il Mulino.

Npr. Muljačić, Žarko. 1972b. Opća fonologija i fonologija suvremenog talijanskog jezika. Zagreb: Školska knjiga.

Dva ili više autora: kod prvog autora navodi se prezime pa ime, a kod ostalih ime pa prezime uz obvezno odvajanje autora zarezom:

Npr. Dardano, Maurizio, Pietro Trifone. 2002. Grammatica italiana. Con nozioni di linguistica. Bologna: Zanichelli.

Poglavlja u knjigama: Autor, godina izdanja, naslov poglavlja u kurzivu, naslov knjige u kurzivu, mjesto izdanja, izdavač, stranice.

Npr. Barbieri, Daniele. 2004. Teoria della tensione u Nel corso del testo. Una teoria della tensione e del ritmo. Milano: Bompiani. 35-63.

Poglavlja/članci objavljeni u uredničkim knjigama i zbornicima skupova: Autor/i, godina izdanja, naslov poglavlja u kurzivu, urednik/urednici (puno ime i prezime) popraćeno s (uredio/uredila/uredili), naslov knjige u kurzivu, mjesto izdanja, izdavač, stranica/e

Npr. Kovačec, August. 2007. Ferdinand de Saussure i strukturalizam u Zrinjka Glovacki-Bernardi (uredila) Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga. 99-179.

Npr. Jaworski, Adam i Crispin Thurlow. 2010. Language and the Globalizing Habitus of Tourism: Toward a Sociolinguistics of Fleeting Relationships u Nicholas Coupland (uredio) Handbook of Language and Globalization. Chichester, West Sussex: Wiley-Blackwell. 255-287.

Npr. Filipi, Goran. 2018. Istrorumunjski nazivi koji se tiču stabla i ploda masline u Blaženka Martinović, Daniel Mikulaco (uredili) Zbornik radova s 1. međunarodnog znanstvenog skupa Kroatistika unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta (u povodu 20. godišnjice osnutka studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli). Pula: Sveuilište Jurja Dobrile u Puli. 45-61

Članci u časopisima: Autor/i, godina izdanja, naslov članka u navodnim znakovima, naslov časopisa u kurzivu, godište, broj sveska u skladu s uzusima pojedinog časopisa.

Npr. Zorić, Mate. 1976. “Il romanzo storico croato e Alessandro Manzoni” u Studia romanica et anglica zagabriensia, 41-42. 537-554.

Npr. Roić, Sanja. 2020. “Leopardijeva Žukva na Cetinju” u Folia linguistica et litteraria, XI, 30. 13-31.

Npr. Heller, Monica, Joan Pujolar i Alexandre Duchêne. 2014. “Linguistic commodification in tourism” u Journal of Sociolinguistics, 18/4. 539–566.

Npr. Dal Negro, Silvia. 2005. “Minority languages between nationalism and new localism: the case of Italy” u International Journal of the Sociology of Language, 174. 113-124.

Npr. Guerini, Francesca. 2012. “Uso dei dialetti nella segnaletica stradale con nomi di località: una panoramica sui comuni della Provincia di Bergamo” u Linguistica e Filologia, 32. 51-75.