Prijave priloga

Smjernice za autore

UPUTE AUTORIMA

Tekstovi se objavljuju na hrvatskom, talijanskom i na engleskom jeziku, iznimno i na drugim jezicima. Radovi se predaju u Word formatu na adresu elektronske pošte sponde@unizd.hr.

Ako se u tekstu upotrebljavaju posebni znakovi (grčki alfabet, ćirilica itd.) prilozi se, osim u Word formatu, moraju dostaviti i u PDF formatu.

U zaglavlju priloga navodi se: ime i prezime autora, adresa elektronske pošte, telefonski broj,  sveučilište ili druga ustanova kojoj autor pripada.

Nakon naslova slijedi apstrakt (nacrtak) od najviše 150 riječi i pet ključnih riječi na jeziku na kojem je članak napisan.

Prilog valja popratiti sažecima i ključnim riječima na talijanskom i na engleskom jeziku duljine do 250 riječi.

Maksimalna duljina teksta je 4800 riječi ili 30000 znakova uključujući razmake i fusnote (cca 16 kartica teksta). Ako tema rada to zahtijeva, uredništvo zadržava pravo prihvaćanja i duljih tekstova.

Prilikom pisanja radova potrebno je koristiti se fontom Times New Roman, veličinom 12, proredom 1,5.

Kurzivom se navode:

• strane riječi i riječi na dijalektu koje nisu ušle u svakodnevnu upotrebu;
• grafemi, riječi i sintagme koji su predmet analize;
• naslovi knjiga, časopisa i novina, poglavlja u knjigama;
• naslovi pripovijedaka i pjesama; prvi stih u pjesmama bez naslova (kad se navodi umjesto naslova);
• naslovi kazališnih djela, filmova, likovnih djela, glazbenih kompozicija.

Dvostruki gornji navodnici (" ")  rabe se za

• citate;
• emfatičke, ironične, figurativne izraze.

Jednostruki gornji navodnici (' ') rabe se za pojašnjenje stranih riječi, dijalektalnih izraza, izraza u žargonu i slično.

NAVOĐENJE BIBLIOGRAFIJE I PRAVILA CITIRANJA

Bibliografske jedinice navode se unutar teksta. Fusnote (veličine fonta 10) služe isključivo za digresije i dodatne informacije.

Podaci o bibliografskoj jedinici navode se u zagradama sljedećim redoslijedom: prezime autora, godina izdanja, broj stranice/stranica.

Npr.                 (Berruto 2006: 3-4)

                         (Gobber i Morani 2014: 8-9)

                        (Starčević, Kapović i Sarić 2019: 32)

Bibliografska jedinica s više od tri autora navodi se na sljedeći način:

Npr.                 (Bonomi et al. 2010: 123)

Citati koji nisu dulji od tri retka navode se u tekstu među dvostrukim gornjim navodnicima.

Nakon završenog citata interpunkcijski znakovi (osim uskličnika, upitnika i tri točke koji su dio citiranog teksta) uvijek se pišu nakon navodnih znakova. Eventualno skraćivanje citiranog teksta mora biti naznačeno trima točkama u uglatim zagradama.

Stihovi se navode u nizu unutar teksta, a odvajaju se kosom crtom. Svako eventualno skraćivanje stihova na početku, sredini ili kraju mora biti naznačeno trima točkama u uglatim zagradama.

Citati dulji od tri retka pišu se odvojeno od teksta, veličinom 11, proredom 1, bez navodnih znakova, uz obvezan prazan red prije i nakon citiranog odlomka.

Kod proznih citata prvi se redak uvlači samo kad je to slučaj i u izvornom tekstu.

Za citate unutar citata upotrebljavaju se jednostruki gornji navodnici.

Prilikom citiranja dramskih tekstova, imena likova koji izgovaraju određene replike pišu se malim verzalom (small caps).

LITERATURA

Bibliografske reference navode se abecednim redom prema prezimenu autora.

Knjige

• Autor, godina izdanja, naslov, mjesto izdanja, izdavač.

Npr. Ceserani, Remo. 2010. Convergenze. Gli strumenti letterari e le altre discipline. Milano: Bruno Mondadori.

Npr. De Mauro, Tullio. 2014. Storia linguistica dell’Italia repubblicana dal 1946 ai nostri giorni. Roma-Bari: Laterza.

Kad je riječ o prevedenom djelu, nakon naslova navodi se puno ime prevoditelja.

Npr. Venuti, Lawrence. 1999. L’invisibilità del traduttore. Una storia della traduzione. Prevela Marina Guglielmi. Roma: Armando.

Ako se navodi više od jednog djela istog autora i iste godine izdanja dodaje se  a, b, c.

Npr. Muljačić, Žarko. 1972a. Fonologia della lingua italiana. Bologna: Il Mulino.

Npr. Muljačić, Žarko. 1972b. Opća fonologija i fonologija suvremenog talijanskog jezika. Zagreb: Školska knjiga.

• Dva ili više autora: kod prvog autora navodi se prezime pa ime, a kod ostalih ime pa prezime uz obvezno odvajanje autora zarezom:

Npr. Dardano, Maurizio, Pietro Trifone. 2002. Grammatica italiana. Con nozioni di linguistica. Bologna: Zanichelli.

Npr. Bonomi, Ilaria, Andrea Masini, Silvia Morgana, Mario Piotti. 2010. Elementi di linguistica italiana. Roma: Carocci editore.

Poglavlja u knjigama

• Autor, godina izdanja, naslov poglavlja u kurzivu, naslov knjige u kurzivu, mjesto izdanja, izdavač, stranice.

Npr. Barbieri, Daniele. 2004. Teoria della tensione u Nel corso del testo. Una teoria della tensione e del ritmo. Milano: Bompiani. 35-63.

Poglavlja/članci objavljeni u uredničkim knjigama i zbornicima skupova

• Autor/i, godina izdanja, naslov poglavlja u kurzivu, urednik/urednici (puno ime i prezime) popraćeno s (uredio/uredila/uredili), naslov knjige u kurzivu, mjesto izdanja, izdavač, stranica/e

Npr. Kovačec, August. 2007. Ferdinand de Saussure i strukturalizam u Zrinjka Glovacki-Bernardi (uredila) Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga. 99-179.

Npr. Jaworski, Adam i Crispin Thurlow. 2010. Language and the Globalizing Habitus of Tourism: Toward a Sociolinguistics of Fleeting Relationships u Nicholas Coupland (uredio) Handbook of Language and Globalization. Chichester, West Sussex: Wiley-Blackwell. 255-287.

Npr. D’Aguanno, Daniele, Rita Librandi, Sergio Lubello, Pietro Maturi i Rosa Piro. 2019. Le tante varietà di cui si servono gli italiani u Rita Librandi (uredili) L'italiano: strutture, usi, varietà. Roma: Carocci editore. 225 – 290.

Npr. Ledda, Giuseppe. 2018. Dante e i saperi del suo tempo u Nicola Bonazzi, Andrea Campana, Fabio Giunta i Nicolò Maldina (uredili) Itinerari nella letteratura italiana. Da Dante al Web. Roma: Carocci editore. 50 – 70.

Npr. Zinato, Emanuele. 2008. Una pallina di carta: strategie retoriche del saggismo di Claudio Magris u Guido Baldassarri, Nikola Jakšić, Živko Nižić (uredili) Letteratura, arte, cultura tra le due sponde dell’Adriatico. Zadar: Sveučilište u Zadru. 21-32.

Npr. Filipi, Goran. 2018. Istrorumunjski nazivi koji se tiču stabla i ploda masline u Blaženka Martinović, Daniel Mikulaco (uredili) Zbornik radova s 1. međunarodnog znanstvenog skupa Kroatistika unutar slavističkoga, europskog i svjetskog konteksta (u povodu 20. godišnjice osnutka studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli). Pula: Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. 45-61

Članci u časopisima

• Autor/i, godina izdanja, naslov članka u navodnim znakovima, naslov časopisa u kurzivu, godište, broj sveska u skladu s uzusima pojedinog časopisa.

Npr. Zorić, Mate. 1976. “Il romanzo storico croato e Alessandro Manzoni” u Studia romanica et anglica zagabriensia, 41-42. 537-554.

Npr. Roić, Sanja. 2020. “Leopardijeva Žukva na Cetinju” u Folia linguistica et litteraria, XI, 30. 13-31.

Npr. Heller, Monica, Joan Pujolar i Alexandre Duchêne. 2014. “Linguistic commodification in tourism” u Journal of Sociolinguistics, 18/4. 539–566.

Npr. Dal Negro, Silvia. 2005. “Minority languages between nationalism and new localism: the case of Italy” u International Journal of the Sociology of Language, 174. 113-124.

Npr. Guerini, Francesca. 2012. “Uso dei dialetti nella segnaletica stradale con nomi di località: una panoramica sui comuni della Provincia di Bergamo” u Linguistica e Filologia, 32. 51-75.