Modernist language consciousness in the works of Tin Ujević
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.358Keywords:
autonomy of language, modernist language consciousness, prose and poetry by Tin Ujević, Russian formalismAbstract
The article discusses the use of poetic language by the poet Tin Ujević, as well as his understanding of poetic language as reflected in his prose.The aim was to investigate how Ujević’s philosophy of poetic language and language use relates to European avant-garde movements, whose language consciousness represents a radical modernist language philosophy in general. Common modernist principles can be traced based on selected examples from Ujević’s prose and poetry. Those principles are exemplified in texts by avant-garde authors who reflected extensively on the topics "language" and "words." Among these principles is the understanding of language as an agent, an autonomous subject capable of acting independently of the person articulating it. In addition, a text is conceived of as a flow ofl anguage events, and not as a series of reality events. Accordingly, literature is not composed of ideas, but of words, and language is not only an expression/text medium, but also the expression/text itself.Downloads
References
Wolfgang Asholt & Walter Fähnders,1995: Manifeste und Proklamationen der europäischen Avantgarde (1909-1938), Metzler, Stuttgart, Weimar.
Ronald Barthes, 1959: Am Nullpunkt der Literatur, Claassen, Hamburg.
Živa Benčić,1991: Barok i avangarda. Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Zagreb.
Walter Benjamin, 1972-1989: "Über Sprache überhaupt und über die Sprache der Menschen", u: W. Benjamin, Gesammelte Schriften, sv. 2/1. Hg. von R. Tiedemann und H. Schweppenhäuser, Suhrkamp, Frankfurt a. M., str. 140-157.
Aleksandar Flaker, 1976: Stilske formacije. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
Aleksandar Flaker, 1983: "The Croatian Avant-garde", Russian Literature, XIV, str. 1-16
Aleksandar Flaker, 1984: Poetika osporavanja: avangarda i književna ljevica, Školska knjiga, Zagreb.
Aleksandar Flaker, 2001: "Zagreb als Epizentrum der Avantgarde (Thesen)", u: R. Lauer, Die literarische Avantgarde in Südosteuropa und ihre politische und gesellschaftliche Bedeutung, Südosteuropa Gesellschaft, Bd. 31, München.
Ivo Frangeš, 1976: "Tinova Provansa: O nekim staroeuropskim komponentama rane lirike Tina Ujevića", Croatica 7, str. 165-86.
Ivo Frangeš, 1992: Suvremenost baštine, August Cesarec/MH, Zagreb.
Hugo Friedrich, 1964: Epochen der italienischen Lyrik, Klostermann, Frankfurt am Main.
Mojmír Grygar, 2000: "Über die Auffassung der dichterischen Sprache in der europäischen Avantgarde (Komparatistische Randbemerkungen)", u: Asholt, W. & Fähnders, W. Der Blick vom Wolkenkratzer, Rodopi, Amsterdam – Atlanta.
Martin Heidegger, 1950: "Die Sprache", u: Unterwegs zur Sprache. Neske, Pfullingen, str. 9-33.
Uwe Japp, 1980: Beziehungssinn: Ein Konzept der Literaturgeschichte. Europäische Verlagsanst., Frankfurt/M.
Dubravko Jelčić, 1976: "Proturječni zagonetni Ujević: čitajući njegovu korespondenciju", Mogućnosti, XXIII, br. 9, str. 991-1000; br.10, str. 1113-1138; br. 11, str. 1255-1264.
Dubravko Jelčić, 1979: Približavanje sfingi, Znanje, Zagreb.
Vatroslav Kalenić, 1980-81: "Jezično iskustvo ranoga Ujevića", Croatica, 15-16, 51-59.
Bratoljub Klaić,1975: "Lingvist nad Tinovim opusom", Savremenik 42, str. 168-86.
Erich Kleinschmidt, 1992: Gleitende Sprache. Sprachbewußtsein und Poetik in der literarischen Moderne, Iudicum, München.
Marko Kovačević, 1982: Ujevićevo pjesničko i mističko iskustvo: Ujevićevo teorijsko shvaćanje pjesništva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb.
Aleksej Kručonyh, 1967: "Novye puti slova (jazyk buduščego smert’ simvolizmu)", u: Manifesty i programmy russkich futuristov (Hg. V. Markov), München, 66-72.
Cvjetko Milanja, 2000: Pjesništvo hrvatskoga ekspresionizma, Matica hrvatska, Zagreb.
Dubravka Oraić, 1985: "Citatnost", u: Pojmovnik ruske avangarde 4. Zagreb.
Dubravka Oraić, 1988: "Ujevićev citatni Oproštaj s Marulićem", Umjetnost riječi XXXII, 4, str. 347-359.
Dubravka Oraić Tolić, 1990: Teorija citatnosti, GrafičkizavodHrvatske,Zagreb.
Vlatko Pavletić, 1978: Ujević u raju svoga pakla, Liber, Zagreb.
Pavao Pavličić, 1973: "Tradicija kao sadržaj i kao aspekt Ujevićeve pjesme Oproštaj", Teka 2, str. 353-359.
Mirko Peti, 1980/1981: "O jeziku Ujevićeva pjesništva", Croatica 15-16, str. 219-246
Leo Rafolt, 2002: "Odgođeni oproštaj – modusi pjesničkog svijeta u Ujevićevoj Kolajni", Republika LIX, 5/6, str. 149-165.
SD = Tin Ujević, 1963: Sabrana djela, Znanje, Zagreb.
Joža Skok, 1992: "Moderno hrvatsko kajkavsko i čakavsko pjesništvo u znaku Matoševa Hrastovačkog nokturna i Ujevićeva Oproštaja", Kaj 25, br. 3, str. 25-30.
Gordana Slabinac, 1988: Hrvatska književna avangarda: poetika i žanrovski sistem, August Cesarec, Zagreb.
Ante Stamać, 1971: Ujević, Biblioteka Kolo, Zagreb.
Ante Stamać, 1978: "Tin Ujević kao europski pjesnik", u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Liber, Zagreb, str. 525-545.
Wolf-Dieter Stempel, 1972: Texte der russischen Formalisten, sv. 2, Theorie und Geschichte der Literatur und der schönen Künste. Texte und Abhandlungen 6,2, München.
Milorad Stojević, 1994: "Avangarda na zasadama ili zasade na avangardi", Fluminensia 6, 1/2, str. 127-140.
Jurij Striedter, 1988: Russischer Formalismus, Wilhelm Fink Verlag, München.
Viktor Šklovski, 1969: Uskrsnuće riječi, Stvarnost, Zagreb.
Stjepko Težak, 1980-1981: "Otkloni od književnojezične norme u pjesničkom jeziku Tina Ujevića", Croatica 15-16, str. 293-305.
Josip Vončina, 1984: "Ujević i Marulić", Umjetnost riječi 28, br. 3, str. 237-246.
