Brgulje in the Context of Croatian Glagolitic Heritage
DOI:
https://doi.org/10.15291/csi.4439Keywords:
brgulja, briježiti, Dalmatian Hinterland (Croat. Dalmatinska zagora), Croatian Glagolitic, PoljicaAbstract
The paper investigates the valuable and unique cultural phenomenon, the custom of brgulje, which witnesses the role of overlapping of Croatian Glagolitic Heritage and local traditional culture. First, it explores the etymology of the word brgulje, that is, of the verb briježiti with confirmations and meanings in Croatian Glagolitic manuscripts and dictionaries of local dialects. It has been concluded that brgulja is a Croatian folk word of Proto-Slavic origin, deverbative of the verb brijeći, namely of the root -brêg-, contrary to some previous assumptions that it is a lexeme of Romanic origin. Furthermore, the paper presents the area of occurrence of the word brgulja, that is, the folk customs which relate to this feast, as well as the confirmation of the word in Croatian toponymy and in writers from the Renaissance to the 19th century. It states the facts connected with the celebration of brgulje in the Dalmatian Hinterland (Croat. Dalmatinska zagora) and specific characteristics related to this custom in certain places. This paper is a contribution to the knowledge of Glagolitic tradition, as well as to the knowledge of the history of Croatian Glagolitic Heritage and its connection with the Proto- Slavic, Slavonic, and Church Slavonic language.a
Downloads
References
Alaupović Gjeldum, Dinka. 1997. „Sveti Klement u pučkoj pobožnosti Poljica”. Ethnologica Dalmatica 6: 147–164.
AR – Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1880–1976.
Babić, Ivan. 2008. Studenački rječnik. Studenci: Župni ured.
Banović, Stjepan. 1912. „O porijeklu slave krsnog imena”. Glasnik zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, Knjiga I, Godina XXIII, Sarajevo: 265–273.
Bratulić, Josip. 1971. „Glagoljica i glagoljaši u Poljicima”. Hrvatska glagoljica. Postanak, razvitak, značenje. Zagreb: Matica hrvatska, 234–245.
Breko Kustura, Hana. 2022. Glazba povijesnih hrvatskih zemalja u srednjem vijeku. Zagreb: Leykam international.
Damjanović, Stjepan. 2002. Slovo iskona. Zagreb: Matica hrvatska.
Dragić, Marko. 2020. „Sveti Stjepan Prvomučenik u hrvatskoj kulturnoj baštini”. Ethnologica Dalmatica 27: 37–84.
ESSJ – Étimologičeskij slovar’ slavjanskih jazykov: praslavjanskij leksičeskij fond. Vypusk 1. / sost. Oleg Nikolaevič Trubačev i dr.; pod red. O. N. Trubačeva; AN SSSR. Institut russkogo jazyka. Moskva: Nauka, 1974–2021.
Gagić, Marija. 2017. Rječnik pazinskog govora. Pazin, Zadar: Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre, Ogranak Matice hrvatske u Zadru.
Galović, Filip. 2019. Govori otoka Šolte. Zagreb: Općina Šolta, Hrvatsko katoličko sveučilište Zagreb.
Gusić, Ivica i Gusić, Filip. 2004. Rječnik govora Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine. Zagreb: Vlastita naklada.
Hercigonja, Eduard. 2009. Tisućljeće hrvatskoga glagoljaštva. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Ivanišević, Fr ano. 1906. Poljica, narodni život i običaji. Split: Književni krug Split.
Kalčić, Slavko; Goran Filipi i Valter Milovan. 2014. Rječnik roverskih i okolnih govora. Pazin: Matica hrvatska — Pazin, Zagreb: Dominović, Pula: Znanstvena udruga Mediterana.
Kolarić, Juraj. 2005. Ekumenska trilogija: Istočni kršćani, pravoslavni, protestanti. Zagreb: Prometej.
Kraljević, Ante. 2013. Ričnik zapadnohercegovačkoga govora. Široki Brijeg, Zagreb: Matica hrvatska, Ogranak Široki Brijeg, Dan.
Kutleša, Silvestar. 1997. Život i običaji u Imockoj krajini. Imotski: Matica hrvatska Ogranak Imotski.
Lašvanin, Nikola. 2003. Ljetopis. Priredio, latinske i talijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr. fra Ignacije Gavran. Sarajevo, Zagreb: Synopsis.
Mandić, Oleg. 1957. „Brigača – razvojni put jednoga pravnoga običaja u Kastavskoj gospoštiji”. Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu 4: 7–55.
Matković, Maja. 2021. Moji Zmijavci. Rječnik običajnik jednog sela i drugih sela u Imotskoj krajini. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Miklošič, Franc. 1862–1865. Lexicon palaeoslovenico-graeco-latinum. Vindobonae: Guilelmus Braumueller.
Mišur, Ivo. 2020. „Krsna slava neretvanskih katolika prije Drugoga svjetskog rata”. Služba Božja 60/2: 175–190.
Mišur, Ivo. 2022a. „Podrijetlo običaja krsne slave kod dalmatinskih katolika”. Obnovljeni Život 77/2: 249–262.
Mišur, Ivo. 2022b. „Zabrane običaja krsne slave kod katolika u Hercegovini”. Ethnologica Dalmatica 29: 25–40.
Mišur, Ivo. 2022c. „Brgulja u kontekstu običaja ‘sveca’ u Makarskom primorju i ‘slave’ u Vrgoračkoj krajini”. U Brgulje – štovanje svetaca u Zabiokovlju. Bodrožić Ivan i Mladen Parlov, ur. Split: Katolička izdavačka kuća i časopis Crkva u svijetu, 55–76.
Nosić, Milan. 2005. Rječnik posuđenica iz turskoga jezika. Rijeka: Maveda.
Pavletić, Helena. 2020. „Kršćanski termini talijanskoga porijekla u hrvatskome jeziku”. Folia linguistica et litteraria, 265–280.
Pera, Miroslav. 1988. Poljički statut. Split: Književni krug.
RCJHR I. – Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. I. svezak, A-vrêdь, gl. urednici B. Grabar, Z. Hauptová, F. V. Mareš. Zagreb: Staroslavenski institut, 2000.
Skok, Petar. 1971.–1973. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti:. Slovar’ – Staroslavjanskij slovarь (po rukopisjam X–XI vekov). Moskva: Slavjanskij institut Akademii nauk Češskoj respubliki, Institut Slavjanovedenija i balkanistiki Rossijskoj akademii nauk, 1994.
Slovník jazyka staroslověnského. Lexicon linguae palaeoslovenicae. Prag: ČSAV. Slovanský ústav, 1958–1997.
Šamija, Ivan Branko i Petar Ujević. 2001. Rječnik imotskoga govora. Zagreb: Zavičajni klub Imoćana.
Šamija, Ivan Branko. 2004. Rječnik imotsko-bekijskoga govora. Zagreb: Društvo Lovrećana.
Šetka, Jeronim. 1976. Hrvatska kršćanska terminologija. II. izmijenjeno, popravljeno i upotpunjeno izdanje. Split: Knjižnica Marije, knj. 10.
Šimunović, Petar. 2004. Bračka toponimija. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
Škobalj, Ante. 1970. Obredne gomile: na temelju arheoloških nalaza povijesno-teološka rasprava o religiji i magiji. Sveti Križ na Čiovu: Vlastita naklada.
Zaradija Kiš, Antonija i Vedrana Vela Puharić. 2012. „Kulturološke perspektive utonule baštine sv. Martina na Makarskom primorju”. U: Makarsko primorje danas: Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011. Marko Mustapić i Ivan Hrstić, ur. Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Grad Makarska, 385–405.
Internetski izvori
„Полный православный церковнославянский словарь”. URL: https://azbyka.ru/otechnik/Spravochniki/polnyj-pravoslavnyj-tserkovnoslavjanskij-slovar/2 (11.10.2022.).
