Društvena ekskluzivnost čitateljskih društava u Dalmaciji tijekom prve polovice 19. stoljeća
Dalmatia in the First Half of the 19th century
DOI:
https://doi.org/10.15291/libellarium.v1i1.94Ključne riječi:
Dalmacija,, 19. stoljeće, čitanje,, čitateljska društva,, čitateljska revolucija, kazina,, gabinetto di letturaSažetak
Čitateljska su se društva, poznata i kao gabinetto di lettura ili kazina, u Dalmaciji pojavila sredinom 18. stoljeća, postavši središtima društvenoga i kulturnog života regije. Premda su nastala prema uzoru na slična zapadnoeuropska, sjevernotalijanska i austrijska društva, njihov je broj u usporedbi sa zemljama Srednje i Zapadne Europe bio veoma malen. Usprkos tomu, njihovi su statuti iznimno dragocjen i koristan povijesni izvor, koji nam može razotkriti ne samo važnost koja je pridavana knjizi i čitanju već i mijenjanje odnosa prema čitanju tijekom vremena. Statuti čitateljskihdruštava također mogu poslužiti pri rekonstrukciji društvene strukture čitateljskih krugova, kao i interakcije i komunikacije samih članova. Oni mogu rasvijetliti i pitanje sudjelovanja žena u cjelokupnome društvenom i kulturnom životu, razotkriti unutrašnje funkcioniranje društva itd.
Ovaj rad, koji se temelji na analizi statuta nekoliko čitateljskih društava 19. stoljeća, donosi nekoliko zaključaka. Ponajprije ukazuje na to da je u prvoj polovici 19. stoljeća članstvo u čitateljskim društvima još uvijek bilo determinirano položajem na društvenoj ljestvici i rezervirano samo za uzak krug obrazovanih. Premda je u Zapadnoj Europi čitateljstvo bilo znatno heterogenije, a članstvo u čitateljskim društvima otvoreno svim društvenim slojevima, u Dalmaciji je čitanje zadržalo obilježja ekskluzivnosti. Rad također ukazuje na to da se pojava koju pojedini povjesničari knjige i čitanja nazivaju „čitateljskom revolucijom” ili „revolucijom čitanja” u Dalmaciji zbila znatno kasnije, a čak i tada većinom u urbanim krajevima, te su stoga promjene u čitateljskim navikama bile uglavnom ograničenog dosega i utjecaja na cjelokupno društvo. Nadalje, rad ukazuje i na to da od 1840-ih godina čitanje zadobiva novu dimenziju, postajući dostupno i širim društvenim slojevima te gubeći pritom postupno svoje ekskluzivne karakteristike. Čitateljska društva, posudbene knjižnice i druge kulturne institucije utemeljene tijekom 1840-ih godina nisu svoje članstvo ograničavale društvenim parametrima. Jedini je uvjet bilo djelovanje za dobrobit nacije i njezino prosvjetljenje. Naposljetku, može se zaključiti da su se promjene na području kulture čitanja, koje su se u Srednjoj i Zapadnoj Europi zbile potkraj 18. stoljeća, u Dalmaciji dogodile tek krajem 19. ili čak početkom 20. stoljeća. Međutim, točnu procjenu promjene odnosa prema čitanju i rastu njegove važnosti početkom 19. stoljeća teško je dati bez analiza strukture članstva i čitateljskih navika samih članova te visine iznosa koji su izdvajani za nabavu nove građe i povećanje knjižnog fonda, a koje do sada još nisu učinjene u hrvatskoj historiografiji zbog nedostatka povijesnih izvora. Takvo bi istraživanje zacijelo dodatno rasvijetlilo ulogu koju su knjige i čitanje imali u Dalmaciji tijekom prve polovice 19. stoljeća.
Preuzimanja
Reference
Brewer, J. 1996. Reconstructing the Reader: Prescriptions, Texts and Strategies in Anna Larpent’s Reading, In The Practice and Representation of Reading in England, edited by J. Raven, H. Small and N. Tadmor, 226-245. Cambridge: Cambridge University Press.
Cega, F. 1996. Povijest knjižnice obitelji Garanjin Fanfogna u Trogiru s posebnim osvrtom na namještaj i stare kataloge (History of the Library Owned by the Garanjin Fanfogna Family with a Particular Look at the Furniture and Old Catalogues) Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 29 (1996): 129-137.
Chartier, R. 1987. The Cultural Uses of Print in Early Modern France. Princeton, New Jersey: Princeton University Press.
Darnton, R. 1984. Rousseau and his Readers, In The Great Cat Massacre and Other Episodes in French Cultural History, edited by R. Darnton, 215-256. London: Penguin Books.
Darnton, R. 1996. The Forbidden Best-Sellers of Pre-Revolutionary France. London: Fontana Press.
Darnton, R. 1990. The Kiss of Lamourette. Reflections in Cultural History. New York and London: W. W. Norton & Company.
Daskalova, K. 1999. Gramotnost-Knizhnina-Chitateli-Chtene v Bulgariia na prekhoda kum modernato vreme (Literacy, Books, Readers and Reading in Bulgaria on the Road to Modernity (19th — early 20th century). Sofia: LIK.
Daskalova, K. 1997. Literacy and Reading in 19th century Bulgaria, The Donald W. Treadgold Papers in Russian, East European and Central Asian Studies 12 (May 1997): 5-67.
Fergus, J. 1996. Provincial servants’ reading in the late 18th century, In The Practice and Representation of Reading in England, edited by J. Raven, H. Small and
N. Tadmor, 202-225. Cambridge: Cambridge University Press. Gross, M. and A. Szabo. 1992. Prema hrvatskom građanskom društvu (Towards the
Croatian Civic Society). Zagreb: Globus Nakladni Zavod.
Habermas, J. 1993. The Structural Transformation of the Public Sphere: an inquiry into a category of bourgeois society. Cambridge (Mass.): MIT Press.
Houston, R. A. 1988. Literacy in Early Modern Europe. Culture and Education 1500-1800. London and New York: Longman.
Karlić, P. 1913. Matica dalmatinska I-III (Dalmatian Matica). Zadar: Matica dalmatinska.
Lakuš, J. 2005. Između govornog i pisanog jezika: višejezična nakladnička slika dalmatinskog prostora prve polovice 19. stoljeća (Between Written and Spoken Language: Multilingual Publishing Activity in Dalmatia in the First Half of the 19th century) Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48 (3-4): 84-107.
Maštrović, V. 1974. Osnivanje Ilirske čitaonice u Zadru 1847. i 1848. god. s osvrtom na zadarsku čitaonicu iz 1807. god. (The Establishing of the Illyrian Reading Room in Zadar in 1847. and 1848. With a Special Emphasis on the Reading Room Founded in Zadar in 1807) Radovi Centra JAZU u Zadru 21: 29-55.
Obad, S. 1973-1974. Slavenska lipa u Zadru (Slavic Lime-Tree in Zadar) Radovi — Razdio društvenih znanosti 5: 127-174.
Pederin, I. 1987. Austrijska cenzura od 1810. do 1848. i njezin utjecaj na razvitak književnosti u Dalmaciji (The Austrian Censorship From 1820 Till 1848 and Its Influence On the Development of Literature in Dalmatia) Vjesnik bibliotekara Hrvatske 30: 19-44.
Small, H. 1996. A pulse of 124: Charles Dickens and a Pathology of the mid-Victorian Reading Public, In The Practice and Representation of Reading in England, edited by J. Raven, H. Small and N. Tadmor, 263-290. Cambridge: Cambridge University Press.
Sperber, J. 1994. The European Revolutions, 1848-1851. Cambridge: Cambridge University Press.
Tartalja, I. 1961. Rađanje ideje o Matici dalmatinskoj (The Birth of Idea About Dalmatian Matica) Zadarska revija 6: 465-469.
Tóth, I. G. 2000. Literacy and Written Culture in Early Modern Central Europe. Budapest: Central European Press.
Wittmann, R. 1999. Was there a Reading Revolution at the End of the Eighteenth Century?, In A History of Reading in the West, edited by G. Cavallo and R. Chartier, 284-312. Amherst: University of Massachusets.
Zorić, M. 1971. Romantički pisci u Dalmaciji na talijanskom jeziku (The Romantic Authors in Dalmatia Writing in Italian) Rad JAZU 357: 353-476.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.
