Najposuđivanije knjige hrvatskih autora u narodnim knjižnicama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Puli
DOI:
https://doi.org/10.15291/libellarium.v11i1.312Ključne riječi:
najposuđivanije knjige, hrvatske narodne knjižnice, kulturna raznovrsnostSažetak
U radu je istražena tema knjižnične posudbe knjiga hrvatskih autora u narodnim knjižnicama. Fokus istraživanja bio je na najposuđivanijim knjigama. U prvome dijelu rada pružen je pregled literature povezane s temom, npr. literature o čitateljskim interesima i važnosti kulturno raznolikih knjiga. U drugome dijelu rada predstavljeni su rezultati istraživanja. Ciljevi istraživanja bili su: 1) istražiti koliko često korisnici hrvatskih narodnih knjižnica posuđuju knjige autora iz Hrvatske, u odnosu na posudbu knjiga autora izvan Hrvatske, tj. stranih autora; 2) istražiti karakteristike najposuđivanijih knjiga hrvatskih autora (kada su prvi put objavljene; je li riječ o knjigama fikcije, nefikcionalnim knjigama ili slikovnicama; kojih su žanrova). Istražena je posudba knjiga u narodnim knjižnicama koje se nalaze u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Puli. Glavni uzorak sastojao se od 300 najposuđivanijih knjiga hrvatskih autora. U svakoj od četiri knjižnice uzorak je bio 75 najposuđivanijih knjiga hrvatskih autora, stoga je ukupni uzorak bio 300 knjiga najposuđivanijih knjiga u tim četirima knjižnicama. Rezultati istraživanja ukazuju na to da među najposuđivanijim knjigama u četirima istraženim knjižnicama nema mnogo knjiga hrvatskih autora. Na primjer, među prvih 99 najposuđivanijih knjiga u tim knjižnicama nalaze se samo tri knjige hrvatskih autora, a među prvih 399 najposuđivanijih knjiga nalazi se samo 16 knjiga hrvatskih autora. Također, među prvih 1999 najposuđivanijih knjiga nalaze se tek 203 knjige hrvatskih autora. Važno je napomenuti da je riječ o knjigama hrvatskih autora koje nisu na listama lektire za osnovne i srednje škole. Još je jedan važan rezultat istraživanja da velika većina najposuđivanijih knjiga hrvatskih autora pripada u sljedeći tip literature: fikcija. Ujedno je utvrđeno da među najposuđivanijim knjigama hrvatskih autora najviše njih pripada sljedećim žanrovima i to ovim redoslijedom popularnosti, tj. posuđivanosti: dječje knjige, ljubavni romani, kriminalistički romani, trileri i romani misterije, knjige o zdravlju i samopomoći, povijesne knjige, biografije i autobiografije, humoristične knjige, drame, suvremene teme, putovanja. Gotovo su sve najposuđivanije knjige hrvatskih autora prvi put objavljene nakon 2000. godine, a uvjerljivo najčešće u periodu od 2015. do 2017. godine. Među 300 analiziranih najposuđivanijih knjiga hrvatskih autora, nalazi se tek nekoliko knjiga objavljenih prije 1990. godine. Među autorima je najposuđivanijih knjiga hrvatskih autora oko 10 % više žena nego muškaraca.
Preuzimanja
Reference
Buckland, Michael Keeble. 2003. “Five grand challenges for library research.” Library Trends 51, no. 4: 675-686.
Buschman, John. 2005.“On libraries and the public sphere.” Library Philosophy and Practice 7, no. 2: 1-8.
Cambridge Dictionary: Definition of fiction/nonfiction. Accessed May 4, 2019. https://dictionary.cambridge.org/dictionary/english/nonfiction.
Juric, Mate, and Mirko Duić. 2016. “Što se čita u narodnim knjižnicama? Istraživanje o najposuđivanijim knjigama.” Presentation from scientific conference: “Drugi međunarodni znanstveni skup „Knjiga i društvo: socijalna, filološka i intelektualna povijest i sadašnjost knjige.“ / Split, Croatia, 29-30.9.2016. (paper is in the process of publishing).
Goldsmith, Annette Y. 2009. Found in translation: A mixed methods study of decision making by US editors who acquire children’s books for translation. (PhD diss., Florida State University, College of Information, 2009).
Goodreads. Accessed May 20, 2018. https://www.goodreads.com/.
Graber, C. B. 2006. “The new UNESCO convention on cultural diversity: A counterbalance to the WTO?” Journal of International Economic Law 9, no. 3: 553-574.
Gradska knjižnica i čitaonica Pula. Katalog: najčitanije u posljednjih 365 dana. Accessed May 20, 2018. http://www.gkc-pula.hr/hr/e-katalog.
Gradska knjižnica Marko Marulić. Katalog: najčitanije u posljednjih 365 dana. Accessed May 20, 2018. http://katalog.gkmm.hr/pagesResults/rezultati.aspx?top=365.
Gradska knjižnica Rijeka. Katalog: najčitanije u posljednjih 365 dana. Accessed May 20, 2018. http://katalog.gkr.hr/pagesResultsrezultati.aspx?top=365.
Grakalić-Plenković, Sanja. 2002. “Književni interesi učenika mlađih razreda gimnazijskog usmjerenja.” Život i škola 48, no. 8: 44-57.
Knjižnice grada Zagreba. Katalog: najčitanije u posljednjih 365 dana. Accessed May 20, 2018. http://katalog.kgz.hr/pagesResultsrezultati.aspx?top=365.
Kraus, Tamara. 2016. “Istraživanje tržišta knjiga u RH: Gfk Hrvatska: Zagreb.” Accessed 20, 2018. https://issuu.com/modernavremenadocs/gfk_-_istra__ivanje_tr__i__ta_knjig.
Ministry of Culture: Financing of book and publishing programs 2019 / Ministarstvo kulture Republike Hrvatske - Kulturne djelatnosti: Knjiga i nakladništvo - Financiranje programa. Accessed May 4, 2019. https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=403.
Moderna vremena. Accessed May 20, 2018. https://www.mvinfo.hr/.
Lazzarich, Marinko. 2001. “Interes srednjoškolskih učenika za sadržaje lektire (Istraživanje provedeno u srednjoj Medicinskoj školi u Rijeci).” Život i škola 47, no. 6: 7-15.
Novaković, Goran, and Igor Medić. 2013. “Lektira u srednjoškolskoj nastavi hrvatskoga jezika.” Hrvatski 9, no. 2: 71-91.
Oxford Dictionaries: Definition of fiction. Accessed May 4, 2019. https://en.oxforddictionaries.com/definition/fiction.
Plavšić, Marlena, and Marko Ljubešić. 2009. “Književni interesi mladeži (na području Istarske i Primorsko-goranske županije).” Metodički obzori 4, no. 7-8: 125-142.
Salisbury, Martin, and Morag Styles. 2012. Children’s picturebooks: The art of visual storytelling. Laurence King Publishing.
Schiller, Herbert I. 1990-1991. “The global commercialization of culture.”Progressive Librarian 2: 15-22.
UNESCO. 2005. “Convention on the protection and promotion of the diversity of cultural expressions.”Accessed May 20, 2018. http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=31038&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html.
UNESCO. 2001. “Universal declaration on cultural diversity.” Accessed May 20, 2018. http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13179&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html.
Webster, Frank. 2006. Theories of the information society. Routledge.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2018 Sveučilište u Zadru

This work is licensed under a KreativniCommons Attribution-NonCommercial Međunarodne licence.


